U svojoj knjizi "Sve što ste znali o Zemlji je pogrešno", Matt Brown, inače novinar i urednik specijaliziran za znanstvene teme, razotkriva najveće zablude o planetu Zemlji koje su nas čak učili i na satovima zemljopisa. Pa evo njih pet, za početak, čisto da vidite kako nije sve onakvo kakvim se čini.
1. Vulkani uvijek izgledaju ovako:
Picture allows to see a lot of clear lava, as well as a few stars and the city lights in the distance. Picture shot around 10:00 PM, on the rim of the Acatenango Volcano which is right next to the volcano Fuego.
Kad čuju riječ vulkan, mnogi pomisle na visoke stožaste planine koje se izdižu iz neke prašume. Za to je uvelike zaslužan Hollywood u čijim filmovima se iznad vulkana obavezno izdiže barem oblak dima, ako ne i potok lave. No, u stvarnom svijetu, vulkani postoje u raznim oblicima i veličinama te se nalaze u svim klimatskim pojasevima. Najčešći tip vulkana izgleda sasvim drugačije od onoga kakvim ga zamišljamo. Naime, stručnjaci kažu da se čak 75-80 posto izljeva lave događa ispod površine mora te da diljem planeta postoji i više od milijun podvodnih vulkana.
2. Ljudi su nepovratno uništili ozonski omotač
Iako je ovo pogrešno, ne valja misliti da klimatske promjene nisu problem - itekako jesu. No, što se ozonskog omotača tiče, ovo je prava istina. Godine 1984. uočena je velika rupa u ozonu iznad južnog pola te su stručnjaci ubrzo pronašli krivca. CFC molekule (kloro-fluoro-ugljici), koje su se koristile u hladnjacima i sprejevima ušle su u atmosferu gdje su reagirale s ozonom na način da su ga uništavale većom brzinom nego što se on uspijevao obnavljati. Nastala je svjetska kriza zbog čega su CFC i slične kemikalije zabranjene te se ozonski omotač stabilizirao. Rupa i dalje postoji, ali se smanjuje te se predviđa da bi do kraja stoljeća ozonski omotač ponovno mogao prekrivati cijeli planet. Ipak, ostaju neki drugi problemi koji pridonose klimatskim promjenama.
view of the Earth from space, blue planet and deep black space
3. Mora uvijek imaju obalu
Dok se oceane definira kao ogromne otvorene površine prekrivene vodom, mora se definira kao površine prekrivene vodom koje barem s jedne strane graniče s obalom. Neka su čak u potpunosti okružena obalom, poput Sredozemlja ili Crnog mora. U drugim slučajevima mora okružuju otoci i otočići, no u pravilu imaju neki komad zemlje uz sebe. No, kod ovog pravila postoji iznimka, a ona se zove Sargaško more. To je more u Atlantskom oceanu, koje je omeđeno morskim strujama, a ne obalom. Na zapadu graniči s Golfskom, na sjeveru Sjevernoatlantskom, na istoku Kanarskom, a na jugu Sjevernoekvatorskom strujom. Zbog toga u samom Sargaškom moru nema struja te je more potpuno mirno. No i to ima svojih nedostataka. Zbog nepostojanja morskih struja, Sargaško more sve je krcatije plastičnim otpadom kojeg donose sve četiri struje koje ga okružuju.
dirty sea with trash
4. Kolumbo je otkrio Ameriku, a Magellan oplovio svijet
Putovanja Kristofora Kolumba o kojima smo kao djeca učili su jedan veliki mit. Nipošto nije bio prvi Europljanin koji je stigao u novi svijet. To bi bili Vikinzi. Kolumbo nikada nije došao ni na teritorij Sjeverne Amerike niti je vjerovao da je Zemlja ravna. Slične zablude postoje i u priči o Ferdinandu Magellanu. On je, kad je 1519. godine krenuo iz Španjolske, zapravo pokušavao naći put oko Amerike do Molučkih otoka (Otoka začina) u Indoneziji. To mu je pošlo za rukom, no ubijen je tijekom lokalnog rata koji se tamo vodio oko teritorija. Na koncu je 18 preživjelih članova njegove posade (270 ih je krenulo na put) s jednim preostalim brodom zapravo oplovilo Zemlju.
Portrait of Christopher Columbus by Sebastiano del Piombo
5. Mount Everest je najviša planina na Zemlji
Iako mnogi ne vide ništa sporno u činjenici da je Mt. Everest najviša planina na svijetu, budući da je za čak 200 metara viši od notorne K2, postoji nekoliko informacija koje bismo trebali uzeti u obzir kad se pozivamo na ovu 'činjenicu'. Naime, postavlja se pitanje - odakle smo mjerili Mt. Everest da smo došli do brojke od 8848 metara visine? Tih 8848 metara je zapravo udaljenost od vrha Mt. Everesta do razine mora. No, neke planine se nastavljaju i ispod površine mora. Najimpresivnija je, definitivno, Mauna Kea, vulkanska planina na glavnom havajskom otoku. Od svog podnožja do vrha, Mauna Kea mjeri čak 10.200 metara. Dakle, kad bi se oceani ispraznili ona bi bila apsolutno najviša planina na zemlji. Ako bismo pak mjerili visinu planina od središta Zemlje do njihovih vrhova, i ekvadorska planina Chimborazo prešišala bi Mt. Everest. Iako se uzdiže na 'samo' 6263 metara nadmorske visine, zbog načina na koji je planet ispupčen kod ekvatora (mjesto gdje je Zemlja najšira), njegov je vrh zapravo 2000 metara viši od Mt. Everesta, prenosi Science Focus.
