Brojna istraživanja dokazala su da boravak u prirodi ima blagotvorno djelovanje na psihičko i fizičko zdravlje svakog pojedinca. Doduše, za to nam ne trebaju znanstvene studije. Dovoljno je pogledati unutar sebe i primijetiti kako šetnje prirodom čiste um i tijelo od stresa i napetosti te podižu raspoloženje.
Na sličan način na nas mogu djelovati i posjeti ekomuzejima, relativno novom konceptu muzeja koji spajaju prirodnu i kulturnu baštinu određenog kraja u jedinstvenu cjelinu. Kroz povratak korijenima, podsjetnik na jedan drugačiji način života, ekomuzeji nam omogućavaju povezivanje s prošlim vremenima, tradicijom, upoznavanjem kulturnog identiteta lokalnih zajednica. Takvo iskustvo predstavlja izvrstan izbor svakome tko žudi za odmorom i bijegom od moderne i užurbane svakodnevice.
Video: Denis Perčić
Za doživjeti takvu harmoniju prirode i kulturne baštine ne treba putovati na drugi kraj svijeta. Turistička zajednica Međimurske županije prepoznala je vrijednost ekomuzeja kao inovativni pristup očuvanju povijesnog i prirodnog blaga, ne samo za posjetitelje i turiste nego i za samu lokalnu zajednicu, koja aktivno sudjeluje u razvoju i očuvanju tih značajnih lokaliteta. Pokrenuli su organizaciju „Ekomuzej Međimurje malo“ koja brine o 14 lokaliteta namijenjenih očuvanju kulturne materijalne i nematerijalne baštine i prirode, a smješteni su diljem Međimurske županije.
Ovdje smo izdvojili nekoliko njih koji kao „živi“ svjedoci minulih vremena pričaju priče o lokalnom identitetu, stvaranju i življenju, a idealni su izbor za cjelodnevni izlet u kojem će uživati cijela obitelj.
Mlin na Muri Žabnik
Od nekadašnjih devedesetak mlinova koji su na rijeci Muri svakodnevno proizvodili brašno, kao svjedok minulih vremena ostao je samo jedan, mlin na Muri Žabnik, smješten u općini Sveti Martin na Muri, na najsjevernijoj točki Hrvatske. Šetnja eko stazom Svetomartinska Mura kroz netaknutu prirodu dovest će vas do mlina koji predstavlja unikatni primjer tradicijske graditeljske baštine, jer je riječ o mlinu u kojem je dio pogona iz 1902. godine što ga čini jedinim takvim mlinom, ne samo u Međimurju nego i u cijeloj Hrvatskoj. Uz poučan i zanimljiv uvid u tehnologiju građenja mlinova i proces mljevenja žitarica koji se prakticirao prije cijelog stoljeća, ovaj lokalitet pruža još mnogo više.
Mlin je posvećen Francu Žalaru, posljednjem mlinaru ovog kraja, pa se posjetitelji mogu uživjeti u jedan radni dan međimurskog mlinara. Na katu mlinarske hiže postavljena je interaktivna etnografska zbirka “Jen den v živleju mlinara Franca Žalara“ kroz koju možete doživjeti težački način života Franca Žalara te osjetiti i doživjeti taj dio lokalne baštine kroz njegove oči. U sklopu objekta nalazi se i riječna skela koja u potpunosti dočarava tehnologiju kojom su se nekada koristili za prijevoz ljudi i životinja preko rijeke Mure.
Privatna etno zbirka Trstenjak Marof
Svega nekoliko kilometara od Mlina na Muri, smješten je još jedan dragulj međimurske kulturne baštine. Obitelj Stanka Trstenjaka u svojoj obiteljskoj kući u Marofu stvorila etnografsku zbirku čime su svaki djelić svojeg doma pretvorili u muzej. U kući gospodina Trstenjaka, posjetitelji imaju priliku upoznati tradicionalni način života, kulturu i običaje starog Međimurja.
Etno zbirka Trstenjakovih sastavljena je od odjevnih predmeta, drvenih i keramičkih predmeta koji su bili sastavni dio domaćinstva u međimurskim hižama, starinskih alata korištenih u poljoprivredi i upravljanju gospodarstvom, te slika i starih fotografija koji pričaju priču svojega vremena. Važno je naglasiti da specifičnost etno zbirke činjenica da su gospodin Stanko Trstenjak i njegova obitelj živi baštinu o kojoj svjedoči ova etno zbirka, a zbog svoje posvećenosti očuvanju tradicionalnog, autohtonog načina života kakvih su živjeli naši stari predstavlja jedinstveno iskustvo koje morate doživjeti.
Matulov grunt Frkanovec
Još jedna hiža koja je živi i očuvani primjer nekadašnje seoske arhitekture i graditeljske baštine Međimurja je Matulov grunt u mjestu Frkanovec. Sagrađena prije više od sto godina, hiža i gospodarski objekti su prenamijenjeni su u edukacijsko-istraživački centar i idealna su destinacija za sve one koji žele pobliže upoznati prirodnu baštinu i važna staništa biljnih i životinjskih vrsta ovog dijela Međimurja. No ipak, posebna pažnja Matulovog grunta posvećena je leptirima.
Zašto Matulov grunt? Na kajkavskom narječju, matul je uvriježena riječ kojom se nazivaju leptiri, pa je stoga u okviru lokaliteta uređen stalni likovni postav o livadama i leptirima gornjeg Međimurja. Matulov grunt omiljena je destinacija umjetnicima i prirodoslovcima, ali i sve zaljubljenike u istraživače prirodne i kulturne baštine.
Stara kovačnica Gornji Hrašćan
Istinsko upoznavanje lokalne baštine nemoguće je bez upoznavanja sa starim zanatima. Zanimanja koja su sastavni i nezaobilazni dio tradicionalnog načina života naših starih gotovo da su iščeznula u svojoj originalnoj formi, no zato neka od njih i dalje „žive“ u ekomuzejima u Međimurju. Jedno takvo je i stara Horvatova kovačnica Gornji Hrašćan u kojoj posjetitelji i danas mogu upoznati tehnike kovanja i izrade alata i predmeta od željeza kao što su lopate, motike, potkove, pa čak i novčiće.
Posebnost stare kovačnice u Gornjem Hrašćanu jest što osim samog izgleda i alata posjetitelji mogu iz prve ruke saznati kako izgleda oblikovanje vrućeg željeza u prepoznatljive i poznate predmete, a kroz to iskustvo provest će vas kovač i majstor starog zanata Ivan Horvat, vlasnik stare kovačnice u kojoj su nekada radili njegov otac, a prije njega njegov djed.
Etno imanje Bohnecov grunt Donji Hrašćan
U neposrednoj blizini, smješteno je još jedno mjesto koje predstavlja važan dio očuvanja lokalne kulturne baštine Međimurja. Riječ je o etno imanju Bohnecov grunt u selu Donji Hrašćan, sastavljeno od nekoliko zgrada koje zajedno čine etnografsku zbirku dr. Juraja Kolarića. Tu je „Bohnecova hiža“ u kojoj uređena knjižnica s djelima međimurskih autora te galerija s djelima međimurskih umjetnika. U drugoj zgradi nazvanoj „Hižec“ smještena je etnografska zbirka koja uključuje tkalački stan, zbirka sakralne umjetnosti ovih krajeva te zbirka raznovrsnih predmeta kulturne baštine.
Ovdje je i „Stara Hiža“ u kojoj je uprava muzeja, a odmah iza nje je „Mala hiža“ uređena kao lokalno domaćinstvo i prikaz načina života ljudi koji su nekada živjeli u ovim krajevima. Na kraju, tu je „Škedej“ i „Drvara“ s izloženim poljoprivrednim i drugim alatima i priborima neophodnih za održavanje obiteljskog i poljoprivrednog gospodarstva toga vremena.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom TZ Međimurje u skladu s najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
