Na današnji dan prije 108 godina rodila se legendarna Edith Piaf, slavna pariška šansonijerka, kantautorica i glumica koja definira parišku hrabrost. Njezina je glazba živa i danas, iako nije 'moderna', ali u njezinu slučaju zaista vrijedi izreka: Moda je prolazna, stil je vječan.
Piaf je tvrdila kako je na svijet došla na ulaznim stepenicama svog doma u ulici Rue de Belleville 72 nakon što se kočija hitne pomoći nije pojavila, no njezin rodni list pokazuje da je rođena 19. prosinca 1915. u pariškoj bolnici Tenon.
Iako je ovu priču preradila kako bi zvučala dramatičnije, Piaf ostale detalje iz svog života nije trebala prikazivati gorima nego što su bili.
Boemski život
Piafin je život bio prepun tragedija: majka ju je napustila dok je bila beba, odrasla je u bordelu, u djetinjstvu je četiri godine bila slijepa zbog keratitisa, kao tinejdžerica se pridružila svom ocu akrobatu i vječito putovala, bila je ovisnica o morfiju, kortizonu i alkoholu nakon ozljede leđa u automobilskoj nesreći, izgubila je ljubav svog života, a na kraju je upala i u financijsku krizu, piše The Guardian.
Pravog imena Édith Giovanna Gassion, nadimak La Môme Piaf (što znači 'mali vrabac') dao joj je njezin prvi menadžer Louis Leplee jer je imala snažan glas, a bila je visoka samo 146 centimetara. Njezin talent otkrio je dok je pjevanjem zarađivala za objed na ulicama Montmartrea.
Piaf je čitavog života pjevala o ulicama s kojih je potekla
Imala je mnogo ljubavnika, uključujući boksačkog šampiona Marcela Cerdana s kojim je imala vrlo javnu vezu unatoč tome što je on imao ženu i djecu.
Cerdan je usprkos strahu od letenja sjeo na zrakoplov i pošao je iznenaditi tijekom njezinog nastupa u New Yorku 1949. Zrakoplov se zabio u planinu Monte Redondo i svih je 48 putnika poginulo. Edith je nakon što je čula vijest izašla na pozornicu i dvaput se onesvijestila.
Uvijek je govorila da je Cerdan bio njezina jedina prava ljubav.
Definicija pariške hrabrosti
Piaf je pokopana s najvećim počastima francuske vlasti, i to ne bez razloga. Tijekom Drugog svjetskog rata, Piaf je pomogla osloboditi 300 ratnih zarobljenika u blizini Berlina.
Pjevačica je nagovorila zapovjednika logora da joj dopusti fotografiranje sa zarobljenicima. Te su fotografije kasnije iskorištene za stvaranje lažnih dokumenata zatvorenika koji su se predstavili kao slobodni francuski radnici u Njemačkoj.
Dvije današnje pop dive, Madonna i Celine Dion, odale su joj priznanje u danima terorističkih napada na Pariz.
"Znala je što je bol i patnja. U svom je životu mnogo plakala" rekla je Christine Laume, sestra Piafina drugog muža, Thea Sarapa, piše AP.
"Sigurna sam da bi joj, da je živa, bilo neopisivo žao zbog ovoga što se dogodilo Francuskoj", dodale je Laume.
"Kada bi zapjevala, sve bi stalo"
Diskografska kuća Parlophone obilježava stotu godišnjicu njenog rođenja specijalnim boks setom od 20 CD-ova pod nazivom Intégrale 2015. Boks s 350 snimki, među kojima su i snimke jednog intervjua iz 1962. te sedam nastupa uživo.
"Njen ju je glas izdvajao od ostalih pjevača. Kada bi zapjevala, sve bi stalo. Svi bi slušali, a njen glas je pogađao ravno u dušu", rekao je Matthieu Moulin, supervizor seta.
Piaf, među čijim pjesmama su najpoznatije La vie en rose, Milord, Non, je ne regrette rien, L"hymne a l"amour, Padam, Padam, Sous le ciel de Paris, umrla je 10. listopada 1963. od iscrpljenosti i bolesti jetre. Marlene Dietrich njezin je glas nazvala "dušom Pariza".
Foto: AFP, LIONEL BONAVENTURE
Stanovnici Pariza 2013. su godine obilježili 50. godišnjicu Piafine smrti.
"Živjela je svoje pjesme. Svaka njena pjesma bila je kao priča koju je pripovijedala publici", izjavila je Laume koja je 2013. objavila knjigu Posljednja ljubav Edith Piaf.
"Njene pjesme su često bile tužne, ali je u njima uvijek bilo malo mjesta za nadu i bolje dane", rekao je Moulin, dodavši da su one predstavljale Edithin život, ali i život svakog čovjeka.
"To je razlog zašto ju je publika toliko voljela", zaključio je Moulin.
