Samouki velikan hrvatske glazbe, omiljeni Zagrepčanec i vječni dečko s Trešnjevke preminuo je u 81. godini života.
"Zadužio je Društvo na mnoge načine, od autorskog rada do uspješnih angažmana u HDS-u. Od 1979. do 1980. bio je potpredsjednik, od 1980. do 1984. predsjednik, te od 1984. do 1988. godine tajnik Hrvatskog društva skladatelja. Direktor Zagrebačkog festivala bio je 1980., 1981. i 1987. godine. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja - ali najtrajnije od svega, iza njega ostaju njegove pjesme", objavilo je HDS.
Skladatelj, interpretator šansone, tekstopisac, aranžer i likovni umjetnik rođen je 26. veljače 1937. godine u Zagrebu, a glazbom se profesionalno počeo baviti od 1958. godine. Glazbenu školu nije završio već je samouk. Objavio je više od 320 skladbi, te je za svoj rad primio šezdesetak domaćih i inozemnih nagrada i priznanja.
Kralj festivala od Krapine do Splita
Zvonko Špišić po broju izvedenih pjesama i nagrada prvi je na festivalima u Zagrebu i Krapini, a po broju nagrada treći u Splitu. Osim brojnih skladbi koje se povezuju sa Zagrebom, Zvonko Špišić napisao je i niz mediteranskih skladbi među kojima su "Šjor Perina", "Barbara", "Konoba kod dva ferala", "Barkarole, barkarole", "Materina spara", "Bog nek ti pozlati ruke", "Zvona moga grada".
Kroničar Zagreba
No u bogatom opusu pjesama koje pisao i skladao, što za sebe što za druge velikane glazbe, rodni Zagreb i Trešnjevka uvijek su bili u srcu. “Trešnjevačka balada”, “Zagreb i ja” “Zagrebečke španciracije”, “Grič u suncu, Grič u seni” , “Zagrebačko ljeto”, “Zagreb i ja”, “Zakaj volim Zagreb”, “Od Selske do vječnosti”, “Tango argentino”, “Trešnjevački plac”, “Stari dečki” samo su neke od njegovih pjesama koje su dobile status zagrebačkih evergreena koje su zauvijek očuvale duh Zagreba kakav je bio nekad.
Kao likovni umjetnik priredio je 18 samostalnih i veliki broj skupnih izložbi. Objavio je tri knjige s tekstovima svojih pjesama, od kojih mnogi spadaju u antologiju hrvatske lirike. Odlikovan je redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića i odličjem Hrvatskog pletera
