Znanstvenici u SAD-u i Velikoj Britaniji identificirali su stotine mutacija virusa koje uzrokuju Covid-19. No, još nitko nije utvrdio što će to značiti za širenje virusa u populaciji i koliko bi cjepivo moglo biti učinkovito. Virusi mutiraju, to je dobro poznata činjenica, piše BBC. No, postavlja se pitanje: koje od ovih mutacija zapravo čine nešto da promijene ozbiljnost ili zaraznost bolesti?
Preliminarna istraživanja iz SAD-a sugeriraju da jedna određena mutacija, D614G, postaje dominantna i može učiniti bolest još zaraznijom. Istraživanje još uvijek nije prošlo postupak recenzije i nije objavljeno. Istraživači iz Nacionalnog laboratorija iz Los Alamosa u Novom Meksiku pratili su promjene u "šiljku" virusa koji mu daje njegov karakterističan oblik, koristeći bazu podataka nazvanu Globalna inicijativa za dijeljenje svih podataka o gripi (GISAID).
Napomenuli su kako se čini da postoji nešto u vezi s tom mutacijom zbog koje ona brže raste, ali posljedice toga još nisu jasne. Soj virusa se počeo širiti po Europi početkom veljače, a kada uđe u nove regije, brzo postaje dominantan oblik. Zbog toga, sugeriraju, soj koji je sada dominantan u Europi i Sjevernoj Americi može biti zarazniji od izvornog virusa koji se prvo počeo širiti u Kini, javlja Business Insider.
Istraživački tim analizirao je podatke o Velikoj Britaniji od pacijenata s koronavirusom u Sheffieldu. Iako su otkrili da ljudi s tom određenom mutacijom virusa imaju veću količinu virusa u uzorcima, nisu pronašli dokaze da su ti ljudi postali bolesniji ili da su dulje ostali u bolnici.
Mutacije nisu loša stvar same po sebi
Drugo istraživanje s University Collegea London (UCL) identificiralo je 198 ponavljajućih mutacija virusa. Jedan od njegovih autora, profesor Francois Balloux, rekao je: "Mutacije same po sebi nisu loša stvar i nema ništa što bi sugeriralo da SARS-CoV-2 mutira brže ili sporije nego što se očekivalo. Za sada ne možemo reći postaje li SARS-CoV-2 manje ili više smrtonosan i zarazan."
Studija sa Sveučilišta u Glasgowu, koja je također analizirala mutacije, navela je da ove promjene ne predstavljaju različite sojeve virusa. Zaključili su da trenutačno cirkulira samo jedna vrsta virusa. Praćenje malih promjena u strukturi virusa važno je za razumijevanje razvoja cjepiva. Uzmite virus gripe: on mutira tako brzo da se cjepivo mora prilagođavati svake godine kako bi bilo učinkovito protiv specifičnog soja u cirkulaciji.
Mnoga cjepiva protiv koronavirusa koja su trenutačno u razvoju ciljaju karakteristične šiljke virusa, ideja je da će prepoznavanje jedinstvenog elementa šiljka pomoći u borbi protiv cijelog virusa. Ali ako se taj šiljak promijeni, cjepivo razvijeno na ovaj način moglo bi postati manje učinkovito. Trenutačno je sve to teorija. Znanstvenici još nemaju dovoljno informacija da bi mogli reći što će značiti promjene u genomu virusa, piše BBC.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
