Tim znanstvenika pod vodstvom profesora Nicolasa Rivrona s Instituta MERLN sa Sveučilišta u Maastrichtu završili su na naslovnicama širom svijeta, zahvaljujući uspješnom uzgoju embrija u laboratoriju bez da su koristili jajašce ili spermu, piše Interesting Engineering.
Zametak uspješno rastao nekoliko dana
Kako bi to postigli članovi Rivronovog tima kombinirali su dva tipa mišjih matičnih stanica. Stanice su zatim usađene u podstavu maternice žive ženke miša gdje su uspjele započeti proces trudnoće te su uspješno rasle nekoliko dana. "Ovo je prvi put da smo u laboratoriju od matičnih stanica stvorili strukture koje imaju potencijal formiranja cijelog organizma - bebe, posteljice i gestacijske vrećice", rekao je Rivron.
Oni koje brine mogućnost ljudskog kloniranja, ne moraju se bojati. Rivron inzistira kako njegovo istraživanje jednostavno "pomaže u razumijevanju savršenog puta koji mora proći zametak kako bi se zdravo razvijao." Objasnio je kako je njegov rad otkrio da su "stanice zametka te koje upućuju stanice posteljice kako se organizirati i usaditi u maternicu."
"Razumijevanjem ove molekularne konverzacije, otvaramo nove perspektive u rješavanju problema neplodnosti, kontracepcije, ili bolesti odraslih koje su inicirane već malenim pogreškama u embriju", pojasnio je Rivron. Primjeri stanja koja se potencijalno mogu izliječiti ovim novim otkrićem uključuju dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Kratki život
Znanstvenici sad pokušavaju razumjeti zašto se njihova novostvorena blastocista razvija samo do starosti od oko 3.5 dana. Iako stanice razivjene u laboratoriju djeluju isto kao i normalna bllastocista, njihove stanive nisu pravilno organizirane već podsjećaju na neorganizirani embrij, rekao je Rivron. Bez obzira na to, drugi znanstvenici kažu da je ova studija "do sad najuspješniji pokušaj izgradnje ranog embrija do matičnih stanica.
U ožujku 2017. znanstvenici sa Sveučilišta i Cambridgeu stvorili su "umjetne zametke" uz pomoć matičnih stanica miševa. Tim je isto kombnirao dvije vrste matičnih stanica te je koristio 3D skele kao prirodni mišji zametak. I ovi su se znanstvenici nadali da će pomoći u liječenju neplodnosti. No za razliku od Rivronovog tima, nisu uspjeli usaditi stanice u miša.
Unatoč medicinskom razvoju, još se dosta toga ne zna o ranom razvoju embrija. Pristup tome znanju mogao bi potencijalno biti koristan ljudima jer bi ukazao na uvijete koji vode do problema na početku trudnoće koji završe spontanim pobačajem ili bolestima potomstva.
