Međunarodna mreža teleskopa mogla bi nam uskoro omogućiti ga po prvi put vidimo 'događajni obzor' crne rupe. Znanstvenici su kreirali "virtualni teleskop veličine Zemlje", s točkama širom planeta, jer se nadaju da će na taj način biti u stanju slijedeće godine promatrati sam rub supermasivne crne rupe koja se nalazi u samome središtu naše galaktike.
Događajni obzor označava granicu iza koje ništa ne može izbjeći gravitacijskoj sili crne rupe, uključujući i svjetlost. Znanstvenici se nadaju kako će snimajući supermasivnu crnu rupu kako proždire sve što joj se približi otkriti ulogu ovih objekata u evoluciji svemira.
Promatranje je već počelo
Teleskop događajnog obzora (Event Horizon Telescope - EHT) počeo je još u travnju promatrati crnu rupu Mliječne staze, koja se nalazi u području neba znanom i kao Strijelac A. Zadnjih nekoliko mjeseci znanstvenici rade na procesiranju preliminarnih podataka prvog dijela misije, te kažu kako bi slijedeće godine mogli doći do velikog otkrića. Očekuju naime detekciju "siluete u sjaju radijacije u središtu galaktike Mliječna staza", otkrio je u tvitu Nacionalni radio astronomski obzervatorij.
Preko Tweetera su podijelili i simulaciju koja pokazuje kako bi crna rupa mogla izgledati pod drugačijim uvjetima, uključujući i one koje bi trebao snimiti EHT.
Znanstvenici se nadaju kako bi virtualni teleskop veličine Zemlje, koji se temelji na povezivanju velikog broja radio prijemnika, biti u stanju po prvi put snimiti događajni obzor. Mreža radio antena koje se koriste u ovome projektu pokriva cijelu Zemlju, od Južnog pola, preko Havaja, Amerika i Europe. Mreža imitira aperturu teleskopa koji može proizvesti rezoluciju potrebnu za promatranje Strijelca A.
Potvrda Einsteinovih teorija
Ako znanstvenici budu u stanju uspješno uhvatiti sliku crne rupe u Strijelcu A, taj uspjeh bi poslužio kao ključni test Einsteinove teorije gravitacije te bi se mogao iskoristiti za ponovno ispisivanje našeg razumijevanja osnovne fizike. Einsteinove jednadžbe tvrde kako bi ubrzavanje čestica plina i prašine do velikih brzina stvaralo svjetlost, uslijed čega bi crna rupa trebala izgledati poput serije zlatnog prstenja.
Crna rupa u području Strijelac A nalazi se 26.000 svjetlosnih godina od Zemlje a široka je vjerojatno oko 20 milijuna kilometara. Prvi ju je predstavio fizičar Karl Jansky 2931., kada je otkrio radio valove koji su dolazili iz samog središta galaktike.
