Istraživanje objavljeno u časopisu Science pokazalo je da bi to moglo rezultirati ispuštanjem više od bilijun tona stakleničkih plinova u atmosferu.

Ovi podaci dolaze od analize stalaktita i stalagmita u pećinama uz granice područja permafrosta, tla koje se nalazi na temperaturi točke topljenja vode ili ispod nje u razdoblju od najmanje dvije godine. Kako stalaktiti i stalagmiti rastu samo kada kišnica ili voda nastala otapanjem snijega ulazi u pećine, te formacije zapravo zabilježavaju mijenjajuće uvjete u permafrostu, uključujući i toplija razdoblja slična današnjoj klimi.

Podaci iz jednog posebno toplog razdoblja, koje se dogodilo prije 400 tisuća godina, sugeriraju da je zatopljenje od 1,5 stupnja dovoljno za znatno otapanje permafrosta, čak i u područjima koja se nalaze daleko sjevernije od njegove sadašnje južne granice.

"Kako permafrost pokriva 24 posto kopnene površine sjeverne hemisfere, znatno otapanje moglo bi utjecati na široka područja i ispustiti milijune tona ugljika. To ima ogromne implikacije na ekosustave u regiji i za aspekte ljudskog okoliša", rekao je doktor Anton Vaks sa Sveučilišta u Oxfordu.

"Na primjer, postrojenja za prirodni plin u regiji, kao i dalekovodi, ceste, pruge i zgrade su izgrađeni na permafrostu i osjetljivi su na otapanje. Takvo otapanje moglo bi oštetiti tu infrastrukturu s očitim gospodarskim posljedicama", objasnio je Vaks.