Američka svemirska agencija NASA u Washingtonu je predstavila izuzetno značajno otkriće - mikroorganizam koji u svojoj biokemiji koristi otrovni arsen, za razliku od apsolutno svih drugih organizama na Zemlji, koji koriste fosfor.
"Danas ćemo govoriti o životu na Zemlji, ali jako neobičnom. Ovozemaljskom, ali drugačijem od svega ostalog što poznajemo", odmah na početku konferencije je rekla šefica NASA-ina astrobiološkog programa Mary Voytek.
Felisa Wolfe-Simon zatim je predstavila svoje otkriće - mikroorganizam, bakteriju GFAJ-1 koja u svojoj biokemiji koristi otrovni arsen umjesto fosfora.
"Otkrili smo organizam koji je sposoban zamijeniti jedan ključni životni element za drugi, otrovni element - umjesto fosfora za život mu je potreban arsen", rekla je Wolfe-Simon.
"Moj je tim otkrio mikrobe koji molekule fosfora mogu zamijeniti arsenom. Sav život koji poznajemo temelji se na ugljiku, vodiku, dušiku, kisiku, sumporu i fosforu. Život koristi tih šest elemenata za izgradnju DNA ili RNA, proteina, i za skladištenje energije", kazala je.
Bakterija GFAJ-1 je pronađena u jezeru Mono u kalifornijskom nacionalnom parku Yosemite.
Naime, u tom se jezeru nalazi najveća prirodna koncentracija arsena na Zemlji.
Riječ je o revolucionarnom otkriću jer dokazuje da je moguće da se život razvije na potpuno drugačiji način nego što se do sada mislilo, i to upravo ovdje, na Zemlji.
To, drugim riječima znači da bi se život mogao razviti na drugim planetima, poput primjerice Titana, Saturnova mjeseca, na kojemu se vjeruje da ima arsena. Na njemu su temperature daleko niže nego na Zemlji, no to, ističu NASA-ini stručnjaci, znači da bi arsen mogao biti znatno stabilniji od fosfora te bi mogao biti temelj za izgradnju vanzemaljskih organizama.
Astrobiologinja dr. Pamela Conrad je izjavila kako se njezin posao sada stubokom mijenja - naime, kako je njezin posao predvidjeti mogućnost razvoja života u drugim okolišima, sada će morati tragati šire nego dosad, odnosno, kako je rekla "proširiti vidike".
Skepsu je ipak izrazio kemičar Steven Benner iz Fondacije za primjenjenu molekularnu evoluciju, koji kaže da je moguće da se radi o slučajnosti. Arsen, po njegovim riječima, može "prevariti" enzime zbog svoje sličnosti s fosforom, no samo privremeno, jer molekula sa supstitutom u obliku arsena, za razliku od molekule s fosforom, nema toliko čvrstu molekularnu strukturu zbog čega je DNA nestabilan i dolazi do njegova pucanja.
Cjelokupnu konferenciju za novinare možete pogledati u ostalim priloženim snimkama.
Vezani članci:
arti-201012020084006 arti-201012010097006
