Svako malu, u različitim intervalima, njeno se svjetlo umanji i do 22%. Uz to, izglada da je ova zvijezda (službenog naziva KIC 8462852, ali neslužbeno znana i kao 'Tabbyna zvijezda", ili "Boyajinova zvijezda") postala znatno tamnija u zadnjih stotinjak godina.
To čudno ponašanje ne može se nikako objasniti sa znanjem koje sada imamo, a astronom Jason Wright je izjavio kako su ove svjetlosne promjene upravo ono što bi smo mogli očekivati ako bi vanzemaljci sagradili kompleksne strojeve oko zvijezde kako bi sakupljali njenu energiju. Ali čak i on priznaje kako je vjerojatnije da postoji neko prirodno objašnjenje.
Wright i njegov suradnik Steinn Sigurdsonn prikupili su i analizirali neke od najčešćih objašnjenja. Ovdje su navedena neka od njih od najmanje do najviše vjerojatnih.
1. Je li možda Kepler pogriješio? Nikako!
Podaci se slažu. Kada je svemirski teleskop Kepler primjetio velika opadanja količine svjetlosti koju je odašiljala KIC 8462852, nije bilo nikakvih problema s teleskopom, i među ostalim podacima prikupljenim u to vrijeme nije bilo nikakvih neobičnosti.
Nje moguće kako su pikseli teleskopa koji su prikazali sliku Tabbyne zvijezde bili nepravilni, jer se slika zvijezde nije prikazivala uvijek na istim pikselima. Kako se zvijezda pomicala na nebu tijekom mjesec dana snimanja, i kako se sam teleskop pomicao, zvijezdu su pratili različiti detektori svemirskog teleskopa, i svi su oni pokazivali kako se zvijezda ponaša bizarno.
Nekoliko su se mjeseci znanstvenici svađali oko toga da li je ova zvijezda tijekom prošloga stoljeća postajala sve tamija i tamnija. Ta se tvrdnja temeljila na starim i nedovoljno preciznim astronomskim podacima. Ali nova analiza pokazuje kako je zvijezda značajno potamnila tijekom zadnje četiri godine, koliko ju promatra Kepler, te je stoga vjerojatno kako se tako što događalo i tijekom prošlih stotinjak godina.
2. Bi li crna rupa mogla progutati svjetlo? Ne!
Unatoč popularnoj slici crne rupe koja guta sve pred sobom, uključujući i svjetlost, crne rupe ipak ne bi bile u stanju biti odgovorne za tamljenje Tubbyne zvijezde.
Wright je objasnio da, u slučaju kada bi se crna rupa nalazila u blizini ove zvijezde, njena bi ogromna gravitacija činila da zvijezda lagano 'poskakuje', što bi znanstvenici sa Zemlje bili lako u stanju promatrati. No zvijezda ne posgaguje. Uz to, ako bi crna rupa isisavala materijal zvijezde, ono što bi padalo u crnu rupu bi odašiljalo sjajno svjetlo i dodatno rendgensko zračenje, što znanstvenici nisu primjetili.
Ali što ako bi se crna rupa nalazila dosta udaljena od KIC 8462852, negdje između nje i Zemlje? I dalje ne. Začudo, crna bi rupa u tom slučaju djelovala poput leće, te bi svjetlo koje vidimo na Zemlji čak bilo i jače.
3. Bi li se moglo raditi o Sunčevim pjegama? Malo vjerojatno
Pjege na našem Suncu stvarno prouzrokuju mala opadanja količine odaslane svjetlosti, ali radi se o samo nekoliko promila. Kako bi došlo do pada svjetlosti kakav je zamijećen kod naše misteriozne zvijezde, od preko 20%, sunčane bi pjege trebale biti "10 - 100 puta veće od najvećih zamijećenih do sada na i jednoj zvijezdi", naveo je Wright.
Uz to, Tubbyna se zvijezda brzo vrti, pa bi se tako opadanja svjetlosti koje bi prouzrokovale pjege pojavljivala i nestajala svakodnevno, a ne bi trajala danima.
Ali što ako bi se pjege nalazile na polovima vrteće zvijezde, koja bi prema nama bila okrenuta upravo jednim polom? To i dalje djeloje dosta malo vjerojatno, zato što se radi o tipu zvijezde koji obično nema velike pjege.
4. Kometi? Možda, ali najvjerojatnije ipak ne
Kometi su objašnjenje koje preferira Tabetha Boyajian, astronomkinja koja je otkrila ovu misterioznu zvijezdu. Ideja je kako je obitelj posebno velikih kometa uhvaćena u zvijezdinu orbitu, te blokira njeno svjetlo na nepravilan način.
Ako se stvarno radi o kometima, morali bi onda biti jako udaljeni od zvijezde, jer bi inače astronomi mogli vidjeti dodatnu toplinu kako isijava sa njih. Nepostojanje ikakve dodatne topline manje više negira svaku mogućnost da nešto veliko orbitira oko zvijezde.
Ali dok bi hipoteza o kometima mogla objasniti kratkoročna smanjenja svjetlosti koja su se dogodila 2011. i 2013., ona ne objašnjava dugoročno tamljenje zvijezde, kaže Wright. A po njegovom mišljenju najbolja bi hipoteza trebala biti u stanju objasniti oba fenomena.
5. Međuzvjezdana crna rupa u obliku diska? Možda!
Iako crna rupa definitivno ne jede svjetlost Tabbyne zvijezde, postoji još jedan način na koji bi crna rupa mogla blokirati svjetlo. Možda postoji nešto veliko i tamno u međuzvjezdanom prostoru između ove zvijezde i Zemlje.
Disk sačinjen od materijala koji orbitira oko crne rupe jedno je od mogućih objašnjenja. Diskovi sačinjeni od ostataka raznog materijala orbitiraju i oko zvijezda i planeta, ali kako astronomi nisu uspjeli ništa vidjeti, objekt bi trebao biti taman... poput crne rupe.
Kako bi ta hipoteza radila, disk sačinjen od materijala koji kruži oko crne rupe trebao bi biti ogroman, otprilike 600 puta veći od udaljenosti Zemlje od Sunca, kako bi uspio blokirati svjetlost zvijezde na tako duge vremenske intervale, unatoč tome što se zvijezda kreće.
Iako još nismo vidjeli toliko velik disk crne rupe, fizika kaže kako je moguć. Ako se negdje između nas i ove misteriozne zvijezde stvarno nalazi jedan takav disk, znanstvenici bi mogli potvrditi ovu hipotezu ako disk prođe i preko nekih susjednih zvijezda.
6. Druge međuzvjezdane stvari? Isto možda!
Prostor između zvijezda ispunjen je plinom, prašinom, kao i komadićima raznog materijala spojenih zajedno gravitacijom. Moguće je kako se između nas i Tabbyne zvijezde našao posebno gust dio tog međuzvjezdanog medija, koji apsorbira nešto od njene svjetlosti.
Kako bi uspjeli apsorbirati tolike količine svjetlosti, ti bi komadići trebali biti oko 1000 puta manji i gušći nego što sada mislimo da su, što ipak nije nemoguće, kaže Wright. Možda su takve nakupine jednostavno tako rijetke da do sada nismo primjetili niti jednu.
Tamne nebule poznatije kao Bok globule isto bi mogle biti odgovorne. Ti crni oblaci unutar kojih se formiraju zvijezde od plina i prašine. Možda se jedna takva globula našla baš između nas i Tabbyne zvijezde.
"Bilo bi malo neobično vidjeti jedan od tih oblaka u ovome dijelu svemira", kaže Wright, ali dodaje kako nije nemoguće.
Oba fenomena, međuzvjezdani komadići materijala i tamne nebule, trebali bi isto tako zatamniti i one zvijezde koje se nalaze u susjedstvu Tabbyne zvijezde. Ali problem je u tome što su sve okolne zvijezde blijede, i isijavaju premalo svjetlosti da bi se njihov sjaj mogao točno izmjeriti, tako da astronomi nisu sigurni da li se to događa.
7. Vanzemaljci? Tko zna?
Hipoteza da vanzemaljci grade megastrukturu oko zvijezde kako bi pokupili njenu energiju suočava se s istim problemom kao i kometska hipoteza: svaki objekt u orbiti oko zvijezde apsorbirao bi svjetlo i reemitirao višak topline, a astronomi nisu otkrili nikakav višak topline.
Ali tko zna, možda je vanzemaljska civilizacija sposobna za izgradnju struktura većih od zvijezda isto tako smislila način na koji može iskoristiti svu njenu energiju, uključujući i toplinsku, znanih kao Dysonove sfere.
To je problem s hipotezama u kojima se pojavljuju vanzemaljci - ne postoji dobar način da ih se ospori, jer jednostavno ne znamo za što bi sve takva napredna civilizacija bila sposobna. Isto je tako nemoguće izračunati vjerojatnost postojanja inteligentnog vanzemaljskog života, tako da je malo teže reći kako se ta hipoteza drži u odnosu na ostale.
Ali znamo za sigurno da međuzvjezdani materijal postoji, dok za vanzemaljce ne znamo da li postoje, tako da trenutačno prevladava prirodna (ne-vanzemaljska) hipoteza.
Wright je posebno naglasio kako bi vanzemaljci uvijek trebali biti posljednja hipoteza, nakon što je sve ostalo odbačeno. Unatoč tome, on i Bayajian i drugi znanstvenici koji istražuju ovu zvijezdu koriste najmoderniju opremu za lov na vanzemaljce.
U međuvremenu razne su vrste teleskopa okrenute prema KIC 8462852, od zvjezdarnice Swift do svemirskog teleskopa Spitzer pa sve do teleskopa u dvorištima astronoma amatera. Promatraju zvijezdu u optičkom, infracrvenom, UV i rendgenskom spektru. Slijedeći put kada se dogodi nešto neobično s Tammynom zvijezdom astronomi će biti spremni prikupiti što više podataka, kako bi uspjeli odgovoriti što se to stvarno događa s tom zvijezdom.
