Robotizirano vozilo Spirit provozalo se Marsom 2004., no ljudska posada na crveni planet još nije sletjela. Problem je, naime, što je put tako dug. No, dva profesora s američkih sveučilišta Washington i Arizona tome su, teoretski, doskočili. "Trebali bi poslati ljude na Mars i ne brinuti se o tome kako ćemo ih dovesti nazad," kažu.
"Misija s ljudskom posadom koja bi letjela samo u jednom pravcu bila bi prvi korak u kolonizaciji planeta," kaže prof. Dirk Schulze-Makuch u svom radu "To Boldly Go: A One-Way Human Mission to Mars," kojeg je objavio uz pomoć kolege fizičara i kozmologa Paula Daviesa.
"Ova ideja se vrlo malo razlikuje od one koju su imali prvi bijelci koji su kolonizirali Sjevernoamerički kontinent. Ostavili su Europu s vrlo malim očekivanjima da se tamo vrate," kaže Davies i dodaje: "Istraživači poput Columba, Frobishera, Scotta i Amundsena, iako nisu mislili da će ostati na svojim destinacijama, su ipak preuzeli ogroman osobni rizik u istraživanju novih zemalja. Znajući da postoji vrlo velika šansa da u svom nastojanju izgube život."
Autori predlažu slanje serije kolonista i pošiljki koje bi ih opskrbljivale nužnim stvarima. Njihov zadatak bio bi što marljivije iskorištavanje resursa na Marsu. Budući da pećine od lave na Marsu vjerojatno sadrže led, špekuliraju profesori, kolonisti bi imali mogući izvor vode, kisika i zaštite od radijacije. Kolonija na Marsu bila bi baza za istraživački rad i nastavak letova dublje u Sunčev sustav. Osim toga može poslužiti i kao neka vrsta 'čamca za spašavanje' u slučaju veće katastrofe na Zemlji.
Neformalna anketa po sveučilištima pokazala je da postoji velik broj spremnih volontera, uključujući i prof. Schulze-Makucha koji kaže da bi samo pričekao da mu djeca malo porastu.
Prethodni članci:
arti-201007300373006 arti-201004160098006 arti-201006030299006
