Studija objavljena ovog tjedna u časopisu Nature nazvana 'Makromolekularni organski spojavi iz dubina Enkelada' otkrila je da ovaj saturnov ledeni mjesec možda sadrži sastojke života, piše Interesting Engineering.
Prvi dokaz velikih organskih spojeva
"Ovo je prvi dokaz velikih organskih molekukla s izvanzemaljskog vodenog svijeta. Njih mogu stvarati samo jednako složeni kemijski procesi", naveo je u izjavi planetolog, profesor dr. Frank Postberg, direktor studije i znanstvenik na Institutu za Zemljine znanosti na Heidelbergu. Novootkrivene molekule imaju mase od preko 200 atomskih jedinica mase, što je znatno više od 50 atomskih jedinica mase, koliko su imali ranije otkriveni spojevi. No iznenađuje to da spojevi nisu topljivi u vodi jer se sastoje od složenih mješavina sastojaka s funkcionalnim grupama koje sadrže kisim, pa moguće čak i dušik koji su vjerojatno izbačeni na površinu ledenim gejzirima.
"Mjehurići plina vjerojatno prenose molekule na površinu, gdje stvaraju organski film", objasnio je Nozair Khawaja, direktor laboratorijskih eksperimenata s organskim spojevima. "Izgleda da je to način na koji Enkelad prebacuje jako velike koncentracije svog organskog inventara iz oceanskih dubina na površinu vode, odakle molekule bivaju lansirane u svemir zajkedno s kapljicama vode."
Do otkrića se došlo korištenjem dva spektrometra mase na letjelici Cassini zvanim Analizator svemirske prašine (Cosmic Dust Analyzer - CDA) i Spektrometar neutralne mase i iona (Ion and Neutral Mass Spectrometer - INMS). Napredni eksperimentalni alati proveli su trenutna mjerenja zrnaca leda koje je izbacivao mjesec. Novi podaci, zajedno s onima prikupljenim tijekom zadnjih 13 godina, omogućili su znanstvenicima proučavanje organske kemije još uvijek nedoostižnih oceanskih dubina Enkelada. Radi se još o preliminarnim radovima i biti će potrebno više misija na Enkelad kako bi se odredilo potječu li molekule od hidrotermalnog ili čak biogeničkog procesa.
Nada da postoji izvanzemaljski život
No bez obzira na to, samo postojanje ovakvih molekula dovoljno je da znanstvenici počnu izražavati uzbuđenje o potencijalu za postojanje života na ovom zaleđenoj vodenoj stijeni. "Otkriće makromolekularnih spojeva koji potječu s umjereno toplog vodenog okoliša povećat će interes širom svijeta za ovakve ledene mjesece kao moguća staništa izvanzemaljskog života", rekao je prof. dr. Mario Trieloff iz Laboratorija za kosmokemiju Klaus Tschira na Institutu za Zemljine znanosti.
Misija Cassini-Huygens, zajenidčki poduhvat NASA-e, ESA-e i talijanske svemirske agencije ASI prvi je put ušla u Saturnovu orbitu 2004.. Enkiladu se približila 2005. i od onda je otkrila brojne zadivljujuće činjenice o ovom malenom mjesecu. Ispod ledene kore ova stijena ima veliki ocean za kojeg znanstvenici sumnjaju da ima jake hidrotermalne izvore. Primjećeno je i da gejziri oslobađaju vodenu paru i zrnva eda koji završavaju u jednom od saturnovih prstenova, što otkriva složene odnose između planeta i njegovih orbitirajućih mjeseca.
