BBC News donosi pregled nekih od najvećih znanstvenih priča koje stižu ove godine.
Svijet u pokretu
Ove bi godine trebali svjedočiti porastu svemirskih misija koje naglašavaju međunarodnu prirodu današnjeg istraživanja svemira. Prva je Chandrayaan 2, nastavak indijske revolucionarne misije na Mjesec iz 2008. Dok je njen prethodnik bio samo orbiter, Chandrayaan 2 će se sastojati od orbitera, ledera i rovera koje je razvila domaća svemirska agencija ISRO. Trenutačno je lansiranje misije pomoću rakete GSVL zakazano za ožujak, iz Svemirskog centra Satish Dhawan u Andra Pradeshu.
U svibnju NASA bi trebala lansirati svoj svemirski brod Insight na Mars. Insight će koristiti sofisticirane instrumente kako bi vršio istraživanja duboko ispod površine Crvenog planeta, u potrazi za naznakama kako je nastao. Prisluškivat će i moguće potrese, koji vi mogli baciti svjetlo na unutarnju strukturu planeta.
Europa i Japan mogli bi zajedno organizirati istraživanje prvog planeta od Sunca - Merkura. Misija Bepi Colombo pokušat će produbiti i proširiti znanje koje je o Merkuru nedavno pribavila američka svemirska letjelica Messenger. Bepi Colombo sastoji se od dva svemirska broda lansirana na jednoj raketi. Misija bi trebala izvršiti detaljno mapiranje i istražiti magnetna polja planeta. Znanstvenici se nadaju kako će pronaći odgovore na ključna pitanja, poput onog zašto se Merkur sastoji od ogromne željezne jezgre sa samo tankom ljuskom silikatnih stijena na površini.
Lov na asteoride
U srpnju će svemirski brod Hayabusa 2 japanske svemirske agencije (Jaxa) stići na svoju metu - asteroid 162173 Ryugu, s kojega bi trebao vratiti uzorke natrag na Zemlju. Njegov prethodnik Hayabusa postao je svjetski poznat 2005. kada je dosegao asteroid Itokawu. Iako je misija patila od nekih poteškoća, uspjela se vratiti na Zemlju sa sitnim količinama asteroidnog materijala, dovoljno da znanstvenici dobiju neke informacije. Inženjeri su izvršili nekoliko poboljšanja na Hayabusi 2, koja namjerava nastaviti tamo gdje je njen prethodnik stao tako što bi se vratila s još asteroidnog materijala te čak uspješno postavila i nekoliko sondi na površinu asteorida Ryugu.
Japan neće biti jedina država koja će ove godine posjetiti asteoride. NASA-ina svemirska letjelica Osiris-Rex, lansirana 2016. trebala bi doći u kontakt sa svemirskim objektom po imenu 101955 Bennu. Cilj Osiris Rexa isto je sakupljanje uzoraka tla i stijena koje bi trebao zatim vratiti na Zamlju na dodatnu analizu.
Komercijalna svemirska utrka
Ove bi godine privatna tvrtka Elona Muska SpaceX trebala iskoristiti jednu od najmoćnijih ikad sagrađenih raketa - Falcon Heavy. Musk je u prosincu prošle godine tvitao očaravajuće fotografije ogromne letjelice koja se sastavljala u Svemirskom centru Kennedy na Floridi. Raketa za teške terete sastoji se od dva već od prije poznata potisna motora rakete Falcon 9 spojena na središnji stadij. Ova 70 metara duga raketa projektirana je da može u svemir lansirati teret težine do 57 metričkih tona, što će omogućiti SpaceX-u ulazak na nova tržišta lansiranja satelita te na kraju i slanje astronauta i izvan Zemljine orbite.
Privatne bi tvrtke mogle isto tako poduzeti značajne korake prema prijevozu posade na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), no moguće je ta se to prebaci na 2019. Po trenutačnim planovima, SpaceX i Boing trebali bi zajednički izvršiti prvo lansiranje s posadom s američkog tla još od kada je NASA umirovila svoju flotu space shuttlea u srpnju 2011. Od tada su SAD prisiljene koristiti ruske rakete Sojuz za prijevoz posade na ISS, što teško pada mnogima koji rade u američkom sektoru za svemirske letove.
Obje tvrtke planiraju testirati svoje sustave za lansiranje tako što će izvesti probne letove bez posade kako bi prikupile podatke za inženjere. A zatim bi trebali početi lansirati i astronaute. Ako testiranja budu uspješna, NASA će certificirati oba sustava, te će SpaceX i Boeing početi s prijevozom astronauta u svemirsku postaju. Kasnije bi se ovim letjelicama trebao pridružiti i NASA-in vlastiti lansirni sustav - dugo iščekivane (i skupe) kapsula Orion i raketa SLS, koje će se koristiti za lansiranje ljudi i dalje od niske Zemljine orbite. Ako sve bude išlo po planu, Orion bi se mogao lansirati bez posade 2019., a s astronautima 2021.
Potreba za brzinom
BLOODHOUND SSC: Vozilo koje će pisati povijest
Nakon nekoliko izmjena rasporeda britanski automobil Bloodhound trebao bi nastaviti s jurišem na brzinski rekord na tlu u jesen ove godine. Pokretan raketom pričvršćenom na mlazni motor lovca Eurofighter-Typhoon, automobil je prošle godine krenuo s probnim vožnjama na pisti zračne luke Newquay. Bilo je to testiranje na 'sporim brzinama' od 320 km/h. Sljedeći korak je prebacivanje brzine od 800 km/h ovog listopada u južnoafričkom Hakskeen Panu.
To je još uvijek daleko ispod postojećeg svjetskog rekorda za brzinu na tlu, koji glasi 1.228 km/h, ali trebalo bi pružiti nužne inženjerske podatke koji bi omogućili još veće brzine u 2019. i 2020. godini. Krajnji je cilj prijeći brzinu od 1.000mp/h odnosno 1.610 km/h.
