Uvriježeno znanstveno mišljenje je da složene stanice (eukariotske stanice), odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri, ne mogu preživjeti bez mitohondrija, sićušnih staničnih organela koje nadziru disanje stanice i osiguravaju energiju za njezin život i razvoj.
No, znanstvenici u Kanadi i Češkoj otkrili su eukariotsku stanicu bez mitohondrija, nezapamćeno otkriće koje pokazuje da je život puno fleksibilniji nego što se mislilo, prenosi znanstveni portal Science Alert.
"Vjerovalo se da su mitohondriji apsolutno neophodni sastavni dijelovi eukariotskih stanica i njihova temeljna karakteristika", kazala je voditeljica istraživačkog tima Anna Karnkowska sa Sveučilišta Britanske Kolumbije za portal NPR.
Mikroorganizam pronađen u crijevima činčile
Mikroorganizam o kojem je riječ, praživotinja Monocercomonoides, pronađen je u crijevima činčile, a sekvencioniranjem njegova genoma otkriveno je da ne postoje dokazi da stvara mitohondrijske proteine. To je bilo "veliko iznenađenje", kaže Karnowska. "To bi u teoriji trebalo ubiti stanicu, ona ne bi smjela postojati."
Karnkowska i njezine kolege smatraju da ta stanica koristi drukčiju tehniku za stvaranje željezo-sumpor nakupina, što je jedna od glavnih uloga mitohondrija važna za stvaranje nekih proteina.
Pretpostavlja se da mikrob posuđuje neke bakterijske gene kako bi izvršio tu funkciju.
Budući da su pretci tog organizma imali male mitohondrije, znanstvenici smatraju da su oni nestali relativno nedavno, u evolucijskom smislu. Sada se nadaju da će otkriti i druge eukariote bez mitohondrija.
Otkriće od temeljne važnosti
"Ovo je otkriće od temeljne važnosti: sada znamo da eukarioti mogu sretno živjeti bez ikakvih ostataka mitohondrija", rekao je evolucijski biolog Eugene Koonin iz Američkog nacionalnog centra za biotehnologiju, koji nije sudjelovao u tom istraživanju, za časopis Science.
Slične tvrdnje bile su iznesene za parazit iz ljudskih crijeva Giardia, za kojeg su znanstvenici smatrali da nema mitohondrije, no istraživanja su kasnije pokazala da ipak ima ostatke mitohondrija.
"(Monocercomonoides) živi u području bez kisika i prema tome može bez mnogo biokemije koju vi i ja moramo imati u svojim stanicama da bismo preživjeli", rekao je znanstvenik Mark Van Der Giezen s britanskog Sveučilišta u Exeteru, koji nije sudjelovao u tom istraživanju, za NPR.
"Taj organizam uspio se prilagoditi na način da je ostao bez organele koju svaki udžbenik smatra ključnom karakteristikom eukariota. To je prilično nevjerojatno. Pokazuje da je život izuzetno kreativan u pronalasku načina da opstane."
