Manje od desetine jednog postotka svih vrsta ikada postali su fosili. Ali postoje načini da si povećate šanse da trajete zauvijek. Svaki je fosil maleno čudo. Procjenjuje se da samo jedna kost od milijardu završi fosilizirana. Po toj računici od nekih 320 milijuna ljudi koliko ih danas živi u SAD-u samo bi oko 60 kosti moglo završiti kao fosili, a to je jedva malo više od četvrtine jednog kostura, piše BBC.
Ali to je samo šansa da postanete fosil. Nakon toga šanse da netko i pronađe vaše očuvane kosti gotovo su nepostojeće. Štoviše, vjerojatnost fosilizacije toliko je mala da znanstvenici vjeruju kako je manje od desetine jednog postotka svih životinjskih vrsta koje su ikada živjele postalo fosili. A još ih je daleko manje pronađeno.
Kao ljudi, imamo nekoliko stvari koje nam idu na ruku - imamo čvrste kosture i relativno smo veliki. Samim time imamo znatno veće šanse da završimo kao fosili nego meduze ili crvi. No postoje i stvari koje vam mogu pomoći da uspijete postati fosili.
Tafonomija je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem sahranjivanja, truljenja i očuvanja, cijelim procesom onoga što se događa nakon što organizam umre i eventualno postane fosil. Neki od svjetski najboljih tafonoma objašnjavaju kako postati fosil.
1. Mora vas se što brže sahraniti
"Stvarno se radi o održavanju tijela u dobrome stanju nakon smrti - dovoljno dugo dok se ne sahrani ispod sedimenta, a zatim se fizički i kemijski izmjeni duboko pod zemljom dok ne postane fosil", kaže Sue Beardmore, tafonomka Prirodoslovnog muzeja Sveučilišta u Oxfordu.
"Kako bi vas se očuvalo milijunima godina, morate preživjeti prvih nekoliko sati, dana, godišnjih doba, desetljeća, stoljeća i tisućljeća", dodaje Susan Kidwell, profesorica na Sveučilištu u Chicagu. Konkretno, morate preživjeti početnu tranziciju iz "tafonomski aktivne zone" u zonu trajne sahrane, gdje vaši ostaci najvjerojatnije neće biti ekshumirani.
Postoji gotovo beskrajan niz načina zbog kojih fosilizacija može propasti. Mnogi od njih događaju se 20 do 50cm ispod površine tla ili morskoga dna. Naprimjer, ne želite da vam ostatke pojedu strvinari, ili da predugo ostanu izloženi elementima. A ne želite ni da ih izdube ili ispremeću životinje koje kopaju pod zemljom. Kada je u pitanju brza sahrana, ponekad i prirodne katastrofe mogu pomoći, poput poplava koje bacaju ogromne količine sedimenta ili vulkanskih erupcija koje preplavljuju zemlju blatom i pepelom. Naravno, činjenica da su ljudi najčešće pokopani dva metra pod zemljom daje vam još jednu prednost. Ali još ni to nije dovoljno.
2. Nađite nešto vode
Očito, prvi je korak umiranje, ali ne možete umrijeti baš bilo gdje. Ključno je izabrati savršeni okoliš. Jedna od važnih stvari je i voda. Ako umrete u suhome okolišu, nakon što vam lešinari očiste truplo vaše će kosti najvjerojatnije istrunuti na površini zemlje. Stoga se većina stručnjaka slaže kako vas trebaju što brže prekriti pijesak, blato i sedimenti, a najbolja mjesta za tako što su jezera, naplavne ravnice i rijeke, kao i morsko dno.
"Paleookoliši iz kojih često dolaze najboli fosili su jezera i riječni sustavi", kaže Caitlin Syme, tafonomka na Sveučilištu u Queenslandu u Brisbaneu, Australija. Važna stvar je brzina kojom svježi sedimenti sahranjuju stvari. Preporučuje rijeke koje teku s planina jer stvaraju eroziju tla te sa sobom nose dosta sedimenta. Druge mogućnosti su obalna delta ili naplavna ravnica.
Idealno, trebao bi vam okoliš s jako malom količinom kisika, u kojem životinje i mikroorganizmi koji bi probavili i poremetili vaše ostatke ne bi mogli preživjeti. "Želite brzo nakon smrti završiti na mjestu relativne niske visine, tako da se sedimenti tamo talože, i po mogućnosti sa stajaćom vodom - lokva, jezero, ušće ili ocean, tako da nema puno kisika", kaže Kidwell. U rijetkim slučajevima fosili nastali u takvim mirnim uvjetima bez prisutnosti kisika sačuvaju i meko tkivo poput kože, perja i unutarnjih organa. Primjeri uključuju brojne pernate dinosaure iz Kine ili bavarskih kamenoloma u kojima je pronađen fosil najstarije ptice, arheopteriksa.
Jednom kad fosil dođe ispod biološki aktivnog površinskog sloja postat će stabilan i nastavit će se zakapati sve dublje kako se sediment i dalje nastavlja taložiti. Tada se rizik od uništenja prebacuje na potpuno drugu geološku vrijednost, tektonizam. Stoga je pitanje koliko dugo treba da se sedimenti koji okružuju leš pretvore u kamen, te ih zatim geološka aktivnost podigne na površinu gdje erozija može izložiti ostatke.
3. Preskočite lijes
Sada dolazimo do tehničkih pitanja o tome što fosil u stvari je, te kakav fosil želite da vaše tijelo postane. Općenito govoreći, sve mlađe od 50.000 godina je 'podfosil'. Oni se većinom sastoje od originalnog tkiva organizma. Izumrla megafauna pleistocena koju se pronalazi u pećinama, poput divovskih ljenjivaca u Južnoj Americi, špiljskih medvjeda u Europi i tobolčastih lavova u Australiji dobri su primjeri. "Ako želite biti klasični koštani fosil, onda preporučam nešto poput (grubog) riječnog pijeska", kaže Syme. "Sva meka tkiva bit će uništena i ostat će vam prekrasno artikulirani kostur."
No ako želite da vam ostaci postanu fosili koji će trajati milijune godina, onda želite da vam minerali cure kroz kosti i zamjenjuju ih čvršćim tvarima. Taj proces, zvan permineralizacija, tipično stvara potpuni fosil. I može trajati više milijuna godina. Zbog toga možete preskočiti lijes. Kosti se najbrže permineraliziraju kada kroz njih teče voda bogata mineralima, te ih puni tvarima poput željeza i kalcija. Lijes može držati kostur zajedno, ali će istovremeno ometati taj proces.
Kada su u pitanju minerali, ioni kalcija, koji se mogu nataložiti u kalcit, oblik kalcijevog karbonata, posebno su dobri. "Oni mogu početi cementirati ili prekrivati tijelo što će ga na dugi rok zaštititi, jer će s vremenom najvjerojatnije završiti sahranjeno duboko pod zemljom", kaže Syme. To se može i ubrzati ako namjerno prekrijete svoje tijelo kalcitom ili gipsom. Dobar, trajan materijal su i silikati, koji se nalaze u pijesku.
4. Izbjegavajte rubove tektonskih ploča
Ako ste uspjeli nekako izdržati prvih par stotina tisuća godina te su vam minerali počeli zamijenjivati kosti - čestitamo! Uspješno ste postali fosil. Kako se sedimenti talože na vama i guraju vas sve dublje u Zemljinu koru, toplina i pritisak još će dodatno pogodovati procesu. No nije još sve gotovo. Vaš fosil može završiti gurnut toliko duboko da ga Zemljina toplina i pritisak jednostavno rastope.
Ako ne želite da vam se to dogodi, držite se podalje od rubova tektonskih ploča, gdje Zemljina kora na kraju završi duboko pod površinom. Jedno od takvih mjesta je Iran, gdje se Euroazijska ploča izdiže iznad Iranske ploče.
5. Pobrinite se da vas otkriju
Sada trebate razmisliti o tome kako će vas otkriti. Ako želite da jednog dana netko slučajno naiđe na vaše tijelo, morate planirati sahranu na mjestu koje je trenutno dovoljno nisko da akumulira sedimente nužne za duboko zakapanje, ali koje će kasnije biti ponovo gurnute prema površini. Drugim riječima, trebate mjesto gdje će erozija i vremenski uvjeti s vremenom odmaknuti površinski sloj te vas ponovo izložiti svijetu.
Dobro bi mjesto moglo biti Sredozemno more, kaže Syme. Postaje sve pliće jer se Afrika gura prema Europi. Dobra mjesta su i ostala malena, zatvorena mora koja se pune sedimentima. Sjajno bi bilo Mrtvo more, u kojem bi vas velika količina soli očuvala i ukiselila.
6. Krenite svojim putem
Do sada smo prekrili standardne metode nastanka čvrstih, trajnih fosila kojima su njihove kosti uglavnom zamijenile stijene. No postoje i neke manje standardne metode. Prva se temelji na jantaru. Postoje nevjerojatni fosili savršeno očuvani u ovom dragom kamenu napravljenom od smole drveta. Tako su nedavno u Mijanmaru otkrivene ptice, gušteri, pa čak i pernati rep dinosaura. "Ako možete naći dovoljno veliku količinu smole kojom biste se prekrili prije nego što postane jantar, to bi bio najbolji način da očuvate i svoje meko tkivo, a ne samo kosti", kaže Syme. "No, očito bi to bilo dosta teško za ovoliko veliku životinju."
Ne možete pronaći dovoljno jantara? Sljedeća mogućnost je jama katrana poput onih koje su očuvale sabljozube mačke i mamute u La Brei kod Los Angelesa. Ali vjerojatno biste završili rastaljeni, i vaše kosti bi se pomiješale s kostima drugih životinja. A možete se i zalediti na planini ili u ledenjaku, poput Ötzija, pronađenog u Alpama 1991. godine. Još jedan način predstavlja prirodna mumifikacija, ako bi vam tijelo bilo ostavljeno da se osuši u špilji. "Puno sustava špilja prekriveno je kalcijem iz podzemnih voda, koji onda stvara i stalaktite i stalagmite", kaže Syme. "Ljudi vole istraživati špilje, pa ako sustavi špilja budu postojali i u budućnosti, možda i naiđu na vas."
I posljednja metoda pomoću koje bi mogli sačuvati svoj leš gotovo vječno, iako ne u obliku fosila, bila bi lansiranje u svemir, ili ostavljanje tijela na površini geološki inertnog nebeskog tijela bez atmosfere, kao što je Mjesec. "Svemirski vakuum jako je dobar u spriječavanju propadanja tijela", kaže Syme, te dodaje kako biste mogli pričvrstiti i radio lokator ako biste htjeli da vas pronađu u dalekoj budućnosti.
7. Ponesite nešto sa sobom
LEMMY IZ MOTORHEADA POSTAO PRAPOVIJESNI REPTIL: Znanstvenica nadjenula ime fosilu prema najdražem pjevaču
Pod pretpostavkom da ste pronađeni više milijuna godina kasnije, što biste voljeli da bude očuvano zajedno s vama? Plastika i drugi naftni derivati te inertni metali, poput slitina, zlata i rijetkih metala kakvi se nalaze u mobitelima, svi bi oni mogli trajati koliko i vi. Staklo je isto dugotrajno, te može izdržati visoke temperature i pritiske. Naši će daleki preci moći s lakoćom otkriti vanjske obrise naših mobitela. No ako želite biti 100% sigurni, koristite dijamante. Oni su izuzetno stabilni. Pomoću lasera možete u njih upisati zašto ste se jako namučili kako biste pretvorili svoje tijelo u fosil.
Trebali biste isplanirati i svoj arheološki kontekst. Syme vjeruje kako najbolji izbor predstavljaju autoputi od bitumena i temelji nebodera. "Kopali smo dovoljno duboko i zemlju kako bismo sagradili te stvari. Moći ćete vidjeti obrise gradova i u dalekoj budućnosti", kaže. Zapamtite, riječi koje ste napisali će izblijediti, a vaša će djela biti zaboravljena. Ali fosil. On bi mogao trajati vječno.
