Dugo traženi svijet, nazvan Proxima b, okruži svoju hladnu crvenu zvijezdu svakih 11 dana, a ima temperaturu pogodnu za postojanje tekuće vode na njegovoj površini. To je stjenovit svijet malo masivniji od Zemlje i najbliži od svih do sada otkrivenih egzoplaneta – a moguće je i najbliže vjerojatno prebivalište života izvan Sunčevog sustava.
Rad koji opisuje ovo otkriće bit će objavljeni u časopisu Nature 25. kolovoza 2016. godine.
Nešto više od četiri svjetlosne godine od Sunčevog sustava nalazi se crveni patuljak Proxima Centauri, jer je to, osim Sunca, najbliža zvijezda Zemlji. Ova hladna zvijezda u zviježđu Centaurus je previše blijeda da bi se vidjela golim okom, a nalazi se i u blizini puno svijetlijeg para zvijezda poznatih kao Alpha Centauri AB.
Tijekom prve polovice 2016. Proxima Centauri redovito je opažana s HARPS spektografom na ESO 3,6-metarskom teleskopu na La Sillai u Čileu, a istodobno su je pratili drugi teleskopi širom svijeta.
Blijeda Crvena Točka
To je bila kampanja Pale Red Dot (Blijeda crvena točka) u kojoj je tim astronoma pod vodstvom Guillema Anglada-Escudé sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, promatrao lagano teturanje zvijezde naprijed-natrag, čemu je uzrok gravitacijska sila mogućeg planeta u orbiti.
Kako je ovo tema s vrlo širokim javnim interesom, napredak kampanje između sredine siječnja i travnja 2016. bio je dostupan javnosti preko web stranice Pale Red Dot i društvenih medija. Izvještaje su pratili brojni članci koje su pisali stručnjaci širom svijeta.
"Prve naznake mogućeg planeta uočene su još 2013. godine, ali otkriće nije bio uvjerljivo. Od tada smo naporno radili kako bi dobili daljnja opažanja sa Zemlje uz pomoć ESO-a i drugih. Kampanja Pale Red Dot je bila planriana oko dvije godine", opisuje Anglada-Escudé pozadinu ove jedinstvene potrage.
Podaci Pale Red Dot, u kombinaciji s ranijim opažanjima ESO opservatorija i drugdje, otkrili su jasni signal istinski uzbudljivog rezultata.
Nastanjiva zona
Jedno se vrijeme Proxima Centauri približava Zemlji brzinom od oko pet kilometara na sat - što je normalni tempo ljudskog hoda - a u drugo se vrijeme povlači istom brzinom.
Ovaj uzorak uobičajene promjene radijalne brzine ponavlja se svakih 11,2 dana. Pažljiva analiza nastalih sitnih Dopplerovih pomaka pokazala je da su ukazivali na prisutnost planeta s masom najmanje 1,3 puta većom od Zemlje, koja kruži na oko 7 milijuna kilometara od Proxima Centauri – što iznosi tek 5% udaljenosti od Zemlje do Sunca.
Iako Proxima b kruži oko svoje zvijezde puno bliže nego Merkur oko Sunca, sama zvijezda je daleko blijeđa od Sunca. Posljedica toga je da Proxima b leži u nastanjivoj zoni oko zvijezde, a prema procjeni površinske temperature omogućavaju prisutnost tekuće vode.
Unatoč umjerenoj orbiti Proxime b uvjeti na površini mogu biti pod jakim utjecajem ultraljubičastih i rendgenskih baklji zvijezde - daleko intenzivnije od onih koje na Zemlju stižu sa Sunca.
Dva odvojena znanstvena rada bave se nastanjivošću Proxime b i njegovom klimom. Smatraju da se postojanje tekuće vode na planetu ne može isključiti i, ima li je, može biti prisutna na površini planeta samo u najsunčanijim područjima ili u području hemisfere planeta okrenute prema zvijezdi (sinkrona rotacija) ili u tropskom pojasu (3:2 rezonantna rotacija).
Rotacija Proxime B, jako zračenje sa zvijezde i povijest nastanka planeta čine njegovu klimu sasvim različitom od Zemlje, a malo je vjerojatno i da Proxima b ima godišnja doba.
Proxima b ostaje glavna meta
Ovo otkriće će biti početak dalji opsežnih promatranja, kako sa sadašnjim instrumentima, tako i sa sljedećom generacijom divovskih teleskopa poput Europskog ekstremno velikog teleskopa (E-ELT).
Proxima b će biti glavna meta za lov na dokaze o životu drugdje u svemiru. Osim toga, sustav Alpha Centauri je također cilj prvog pokušaja putovanja čovječanstva u drugi zvjezdani sustav, koje se planira u okviru projekta StarShot.
"Pronađeno je mnogo egzoplaneta i još mnogo će ih biti otkriveno, ali potraga za najbližom mogućom analogijom Zemlje i uspjeh u toj potrzi su iskustvo života za sve nas. Priče mnogih ljudi i njihovi napori doveli su do ovog otkrića. Rezultat je također počast svima njima. Potraga za životom na Proxima b je sljedeća na redu...", zaključuje Guillem Anglada-Escudé.
