Počelo je odobravanje za slanje čovjeka na Mars. Ali što će sve biti potrebno, što smo već isplanirali i je li stvarno moguće da ćemo biti spremni? Ako ste stvarno željeli posjetiti Mars, 2018. će biti sjajna godina za put, piše Guardian.
Tako blizu, a tako daleko
U srpnju će Zemlja i Mars biti najbliže jedno drugome u zadnjih 15 godina. Mars će se nalaziti u točki svoje eliptične orbite koja je najbliža Suncu, dok će Zemlja simultano proći između Marsa i Sunca. Planeti će biti udaljeni jedan od drugog 56 milijuna kilometara, što je ogromna udaljenost po zemaljskim standardima, ali skromna iz perspektive međuplanetarnih putovanja. Teoretski, jednosmjerno putovanje prema Marsu u to bi vrijeme trajalo malo više od 200 dana (dok bi uobičajena duljina bila 250 dana).
Nažalost, nismo još spremni poslati ljude na Mars ove godine. No u zadnje smo vrijeme napravili goleme napretke s roverima i robotima. Ipak, trebamo još dosta toga naučiti o sigurnom i pristupačnom slanju ljudi na Mars. No sat otkucava. Kada za 15 godina Zemlja i Mars ponovo budu tako blizu, NASA namjerava lansirati prvu misiju na Mars s ljudskom posadom. SpaceX ima još ambiciozniji datum - 2024.
Pitanje je: hoćemo li biti spremni? Ako ćemo ostaviti ljudski otisak na Marsu u sljedećih 15 godina, morati ćemo svladati tri velika izazova: rakete, nemir i radijaciju. Evo kratkog pregleda problema, kao i planova kako ih riješiti.
Rakete
Što je problem? Prebacivanje ljudi na Mars košta. Današnjom tehnologijom, cijena misije koja bi uključivala i povratak bila bi negdje između 100 i 500 milijardi dolara. Jedini način da stvarno snizimo troškove je da napravimo višekratno iskoristive rakete.
Je li to moguće? Elon Muskov SpaceX vjeruje da je. Već su demonstrirali uzlijetanje i slijetanje rakete Falcon 9. A ove godine planiraju prvi probni let rakete Falcon Heavy. Ako sve bude uspješno, to će biti kritičan korak prema demonstriranju sposobnosti SpaceX-a za slanje svemirske letjelice izvan Zemljine orbite.
Što je sljedeće? SpaceX planira s vremenom zamijeniti svoju flotu jednom raketom, BFR, koja bi bila u stanju nositi 100 ljudi i teret od 150.000 kilograma. Većina dijelova BFR bila bi ponovno iskoristiva, što bi znatno smanjilo troškove.
Hoćemo li biti spremni za 15 godina? Dvije teretne misije BFR planirane su za 2022., dok bi se 2024. trebala odviti još dva leta s teretom, kao i dva leta s posadom. Postoje dobre šanse da će SpaceX za 15 godina, ako ne i ranije, imati raketu spremnu za put na Mars po prihvatljivoj cijeni.
Nemir
Što je problem? Putovanje na Mars moglo bi biti jako dosadno. Iako to nikada nije predstavljalo problem u Star Treku, činjenica je da dugi periodi bez stimulacije, kao i zurenje u ogromnu crnu prazninu svemira mogu dovesti do depresije i manjka pažnje. Iako astronauti prolaze kroz intenzivne psihološke testove, niti jedna svemirska misija nije po pitanju dosade predstavljala izazov kao let na Mars.
Što možemo učiniti po tom pitanju? Puno toga možemo naučiti na Zemlji. Tako naprimjer projekt Hi-Seas na Havajima koji već ide pet godina. On smješta grupe 'astronauta' u izolaciju do osam mjeseci. Cilj je imitirati uvjete života na Marsu kako bi se što bolje razumjeli psihološki učinci. Pokazalo se kako je jedan od najboljih načina spriječavanja dosade rad. Tijekom simulacija raspored sudionika bio je pretrpan radnim zadacima od sumraka do zore.
Samo rad i nimalo zabave? Elon Musk vjeruje kako će za ljude koji stvarno žele otići na Mars, putovanje biti zabavno. Zbog toga planira posadu BFR-a opremiti igrama u nultoj gravitaciji, filmovima, predavanjima, i restoranima. Musk vjeruje kako će se putnici "sjajno zabavljati".
Hoćemo li biti spremni za 15 godina? Neće se moći sa sigurnošću znati sve dok to ne učinimo. No ima pozitivnih znakova.
Radijacija
Što je problem? Opasno svemirsko i solarno zračenje koje može dovesti do problema s vidom, demencije i raka. Put do Marsa u jednom smjeru izložiti će astronauta količini radijacije 15 puta većoj nego što je godišnji dozvoljeni limit zaposlenika nuklearne elektrane.
Kako bi se moglo zaštititi astronaute? Postoje razne vrste štitova, poput debljih stijenki trupa ili trupa ispunjenog vodom. No radioaktivne zrake jake snage mogle bi i to lako probiti. Uz to, štitovi povećavaju masu, što povećava potrošnju goriva, što povećava troškove svake misije.
Kako ćemo onda to riješiti? Sljedećih deset godina prioritet će biti istraživanje. Podaci s Međunarodne svemirske postaje, Marsovog znanstvenog laboratorija pa čak i Voyagera 1 već nam pomažu u stvaranju detaljnije slike o 'svemirskim vremenskim prilikama', što će nam omogućiti bolje planiranje i tempiranje misija.
Događa li se išta u 2018.? U svibnju NASA će lansirati dogoočekivanu svemirsku letjelicu Mars InSight (Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport), koja bi trebala sletjeti krajem studenog. Njena je primarna misija razumjeti seizmičku aktivnost na Marsu, ali magnetometar na landeru proučavat će ponašanje zračenja iz solarnog vjetra na površini Marsa. Na kraju se sve najvjerojatnije svodi na to da se do Marsa dođe što brže, te na taj način minimalizira vrijeme izlaganja svemirskom zračenju. No to bi značilo brže rakete.
Hoćemo li biti spremni za 15 godina? Ne zna se. Radijacija nam bez svake sumnje predstavlja najveću prijetnju. Jasno, izazovi slanja ljudi na Mars su ogromni, ali isto se odnosi i na prilike, te definitivno postoji mogućnost da ćemo za 15 godina vidjeti čovjeka na Marsu. Kao što je Elon Musk jednom rekao "Smatram kako je budućnost znatno zanimljivija i uzbudljivija ako budemo civilizacija koja će putovati svemirom i vrsta koja će živjeti na više planeta."
