Danas, 14. rujna, obilježava se Međunarodni dan prašuma te smo povodom toga razgovarali s Hrvojem Prćićem, glavnim urednikom National Geographica Hrvatska, koji nam je, između ostalog, otkrio što možemo učiniti za prašuma te kakvo je zapravo stanje u Hrvatskoj.
Za početak, prašuma je tip vegetacije koji se razvio uz malo ili bez utjecaja čovjeka, što nam govori i značenje imena - 'stara šuma'. One su najvrijedniji ekosistem na svijetu te su najmanje istražene.
Hrvoje Prćić smatra kako je svatko od nas sposoban učiniti nešto za spas prašuma za koje se kaže da su 'pluća svijeta', a otkrio nam je i kakva je situacija u hrvatskim prašumama.
Kakvo je stanje s prašumama danas? Koliko su zapravo ugrožene?
- Više od polovine prašuma Zemlje već je izgubljeno zbog ljudskih zahtjeva za drvetom, obradivom zemljom i urbanizacijom. Nekad su prašume zauzimale preko 14 posto površine Zemlje, a danas pokrivaju tek 6 posto. Svake minute na Zemlji nestane 60 hektara prašume. A ako se deforestacija nastavi istim tempom prašume će u potpunosti nestati u idućih 100 godina. A prašume, pluća Zemlje, su ključne za atmosferu, klimu pa slijedom toga i cijeli živi svijet na planetu.
Možemo li mi kao građani nešto napraviti?
- Moramo nešto napraviti. Svijet je globalno selo i moramo djelovati na cijelome globusu. Ne živimo sami, moramo pomagati onima koji se sami ne mogu boriti za očuvanje, moramo raditi na obrazovanju i razvoju znanosti, moramo pritiskati političare koje biramo i gospodarstvenike, moramo štedjeti energiju, prihvaćati pravila održivog razvoja, do sitnica poput štednih žarulja i gašenja uređaja koja su neprestano na stand-by modu.
Postoje li u Hrvatskoj prašume i radi li se na njihovom očuvanju?
- U Hrvatskoj imamo desetak šuma s prašumskim osobinama, površine blizu tisuću hektara, najviše u dinarskom području. Najpoznatije hrvatske prašume su Čorkova uvala, Ramino korito, Prašnik, Muški bunar... Stanje sa zaštitom prašuma u Hrvatskoj začudo nije loše. U velikoj su mjeri izuzete od gospodarenja, dobar dio je u zaštićenim područjima, većina je uvrštena u ekološku mrežu očuvanja Republike Hrvatske, te u europsku mrežu NATURA 2000.
