Moždani obrasci koje stvaraju određene rečenice mogli su biti predviđeni s 87-postotnom preciznošću na temelju 'abecede' koja se sastojala od 42 koncepta koji su pokrivali veličinu, lokaciju, boje, djelovanja i druge elemente koji sačinjavaju složene misli, piše Science Alert.
Kombiniranje individualnih koncepata u složene misli
Potrebno je naglasiti kako znanstvenici sa Sveučilišta Carnegie Mellon ne mogu još reći što točno mislite, no njihov je sustav u stanju dekodirati tipove misli koje imate na temelju skeniranja mozga.
To je zato što različiti djelovi mozga pokrivaju različite vrste misli, tako da se određeni neuroni uključe kada pomislite na žarulju, a drugi ako mislite što biste radili s njom, ili koje je boje.
"Jedan od najvećih napredaka ljudskog mozga sposobnost je kombiniranja individualnih koncepata u složene misli, ne misliti samo 'banana, već 'volim jesti banana navečer sa svojim prijateljima", rekao je vodeći znanstvenik Marcel Just.
"Napokon smo razvili način da možemo vidjeti i složenije misli pomoću fMRI signala. Otkriće ove korenspodencije između misli i obrazaca aktivacije mozga govori nam od čega su misli izgrađene."
Znanstvenici su koristili posebno prilagođeni algoritam kako bi analizirali skenove koje je uzeo fMRI uređaj da bi odredili kakve vrste misli aktiviraju kakve moždane obrasce. Od algoritma se zatim zatražilo da predvidi misli za novi obrazac.
Radi se o postupku sličnom onome kada se umjetnoj inteligenciji pokaže stotinu slika psa kako bi naučila a zatim ju se pita da li nova slika isto prikazuje psa.
Predviđanje složenih misli
U ovome slučaju algoritam je prvo dobio 239 rečenica i sedmero volontera, nakon čega je morao dekodirati 204 misli, s različitim verzijama programa koje su svaki put izostavljale drugu rečenicu
Jedna od rečenica bila je "svjedok je viknuo za vrijeme suđenja", u kojoj se nalazi i subjekt misli, i okruženje, i nešto što je subjekt radio.
Znastvenici su pokazali kako algoritam može predvidjeti kako se složene misli poput ove slažu zajedno u mozgu, kao i prikazati tipove misaonih struktura na temelju neuralne aktivnosti.
Mašta ili stvarnost – za mozak svejedno
Identificiranje osnovnih sastojaka misli dok ista nastaje u mozgu nešto je što do sada nije bilo napravljeno, a znanstvenici tvrde kako su ti sastojci konzistentni bez obzira na jezik i kulturu osobe.
"Naša je metoda prevladala nesretnu sklonost fMRI-a da spoji u jedno signale iz mozga koji se dogode vremenski blizu jedan drugoga, poput čitanja dvije uzastopne riječi u rečenici", rekao je Just.
"Ovaj napredak omogućio nam je po prvi put dekodirati misli koje sadrže nekoliko koncepata. A to je ono od čega se sastoji većina ljudskih misli."
Već smo imali tehnologiju skeniranja koja je uspješno mogla prepoznati jednostavne obrasce u mozgu, poput 'da' ili 'ne', no ovo najnovije istraživanje dodaje i potrebnu složenost svemu tome.
Za sada računala, fMRI skeneri, kao ni stručnjaci ne mogu reći da li razmišljate o tome što će biti za ručak ili o tome što ste doručkovali, radi se samo o malenom novom napretku, koji bi jednoga dana mogao biti koristan ljudima koji nisu u stanju normalno komunicirati.
"Sljedeći korak mogao bi biti dekodiranje općeg tipa teme o čemu razmišljamo, poput geologije ili nogometa", rekao je Just.
