Radi se o inovativnim i društveno korisnim projektima u području evolucijske genetike i nanotehnologije u službi zdravlja, koji su izabrani među 10% najboljih projekata u kategoriji 'Znanje i otkrića'. U sklopu navedenih projekata znanstvenici će istraživati utjacaj promjena u okolišu na naše gene i potomstvo, te kako uz pomoć adenovirusa kreirati nanočestice koje bi u budućnosti pridonijele razvoju novih metodologija detekcije virusa i drugih patogenih organizama.
Adenovirusi za pripremu zlatnih nanočestica
Pomoću donacije od 100.000 kuna tim će znanstvenika pod vodstvom dr. sc. Zorana Džolića raditi na projektu ''Priprava višenamjenskih (bio)nanosustava - interakcija zlatnih nanočestica s adenovirusnim vektorom''.
"Kao što se može zaključiti iz naslova projekta naš je cilj proširiti saznanja o interakcijama između anorganskih nanočestica i patogenih organizama, poput virusa. Posebno ćemo se usmjeriti na mogućnost upotrebe adenovirusa tip 5 koji bi nam trebao poslužiti kao predložak za usmjerenu organizaciju zlatnih nanočestica", izjavio je dr. sc. Džolić.
Virusi su uzročnici brojnih bolesti, ali zbog njihove promjenjivosti i minijaturnosti, njihovo istraživanje još i danas predstavlja pravi izazov.
"Mogućnost kreiranja nanočestica koje bi pratile viruse, a da su uz to dovoljno diskretne da ne utječu na ponašanje virusa, odnosno njihovu sposobnost da zaraze domaćina, revolucionirala bi istraživanja tih patogena", objašnjava dr. Džolić.
Virusi su tijekom milijardi godina usavršavali načine ulaska u živu stanicu, kao i integriranja svog genetskog materijala u genom stanice. Znanstvenici to iskorištavaju na način da iz genoma virusa izrežu gen koji je opasan za organizam domaćina, a u genom virusa uklope genski materijal koji žele dostaviti u stanicu. To je posebno korisno u slučaju ciljanih terapija.
Povećanje količine znanja o virusnim vektorima pomoći će učiniti gensku terapiju jednostavnom, učinkovitom i sigurnom metodom liječenja.
"Osim što bi se kreirane nanočestice mogle koristiti kao vektori za prijenos gena, kao nosioci lijekova ili vakcine, ovako modificirane nanočestice mogle bi se koristiti i kao markeri ili senzori u temeljnim istraživanjima životnog ciklusa patogena, odnosno razvoju novih metodologija detekcije virusa i drugih patogenih organizama. Dugoročni cilj ovog projekta jest upotrebom zlatnih nanočestica i adenovirusnh vektora razviti fotokontrolirani višenamjenski nanosustav koji bi mogao značajno pridonijeti razvoju inovativnih genetskih terapija", zaključuje dr. Džolić.
Utjecaj okoliša ne gene i potomstvo
Utjecajem okoliša ne gene i potomstvo bavi se dr. sc. Đurđica Ugarković i njen tim u Laboratoriju za evolucijsku genetiku IRB-a. Tijekom sljedeće dvije godine, uz pomoć donacije Zaklade u vrijednosti od sto tisuća kuna, ovaj će tim znanstvenika istraživati utjecaj okolišnih čimbenika na metaboličku aktivnost gena te ustanoviti da li se nastale promjene prenose na potomstvo.
Promjene koje se nastaju tijekom životnog vijeka određenog organizma, pa tako i čovjeka, nose bitnu informaciju o djelovanju okoliša na taj organizam. Ta informacija, u nekim slučajevima, može biti od ključnog značaja za potomke te im omogućiti da se što bolje prilagode na uvjete u okolišu.
Tim znanstvenika će se usmjeriti na dio kromosoma koji je posebno osjetljiv na promjene u okolišu. Radi se o heterokromatinu, dijelu DNK koji dolazi u više varijanti a struktura mu je izrazito osjetljiva na promjene u okolišu.
"Očekujem da će istraživanje u sklopu projekta značajno doprinijeti objašnjenju mehanizama kojima okoliš, putem epigenetičkih modifikacija, dovodi do promjene aktivnosti gena, odnosno do fizioloških promjena koje se mogu prenijeti na potomstvo. Budući da mnoge od tih promjena mogu utjecati na zdravlje, potrebno je proučiti mehanizme koji do njih dovode, kako bi se štetne promjene mogle izbjeći ili eventualno popraviti", izjavila je dr. sc. Ugarković.
