U stvari, naš jedini direktan dokaz da one uopće postoje dolazi od otkrića gravitacijskih valova prošle godine, a koji su nastali spajanjem dvije crne rupe.
Ali astronomi se spremaju napraviti sliku crne rupe Sagittarius A*, koja se nalazi u središtu naše galaktike, i to pomoću međunarodne suradnje pod nazivom Event Horizon Telescope (EHT). Projekt će koristiti devet radio teleskopa širom svijeta koji će zajedno stvoriti virtualni teleskop s puno širim područjem, zvanim interferometrija.
Ali bilo je potrebno sve to unaprijed prilagoditi kako bi projekt uspio.
Tim s Massachusettskog instituta za tehnologiju (MIT) razvio je algoritam nazvan CHIRP koji koristi druge slike svemira kako bi složio mozaik od kombiniranih promatranih podataka. Pomoću njega trebali bi biti u stanju vidjeti crnu rupu.
Tako daleke, i tako malene
Jedan od razloga zašto nam treba tako veliki teleskop je taj što su crne rupe jako daleko, a i jako su male. Na primjer, Sagittarius A* ima promjer samo 17 puta veći od našeg Sunca, dok je udaljen 25.000 godina.
"Slikanje crne rupe u središtu naše galaktike ekvivalent je slikanju grejpfruta na površini Mjeseca, ali pomoću radioteleskopa", kaže diplomantica s MIT-a Katie Bouman, koja je vodila razvoj algoritma. "Da bi vidjeli nešto tako malo trebao bi nam teleskop s lećom promjera 10.000 kilometara, što nije baš praktično, jer je promjer same Zemlje manji od 13.000 kilometara".
Korištenje teleskopa širom svijeta omogućiti će astronomima iz EHT projekta da postignu takvu rezoluciju. A novi CHIRP algoritam spojiti će zajedno sva promatranja kako bi učinio ovaj ambiciozan poduhvat mogućim.
Nije još određen točan datum kada bi 2017. mogli očekivati prvu sliku crne rupe, ali sigurno se isplati čekati.
