Oko 200 država u prosincu je dogovorilo radikalni rez upotrebe fosilnih goriva kako bi ograničili rast prosječne svjetske temperature na ispod 2 stupnja Celzija od predindustrijskih vremena, s težnjom da on bude na 1,5 stupnja Celzija.
Usprkos tome, čini se da će 2016. biti najtoplija godina u povijesti, potaknuta i El Ninom koji grije Tihi ocean, prenosi Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda. Prvih šest mjeseci bili su 1,3 stupnjeva Celzija topliji od predindustrijskih vremena.
Mnogi znanstvenici smatraju da će granica određena u Parizu biti probijena već početkom sljedećeg desetljeća, zbog čega će debata o globalnom zatopljenju biti o tome je li moguće smanjiti globalni termostat.
Klimatski stručnjaci sastat će se od 15. do 18. kolovoza u Ženevi kako bi pripremili izvještaj Ujedinjenih naroda o cilju od 1,5 stupnja Celzija, koji su zatražili svjetski lideri u Parizu.
Probijanje granice jedno je od važnih pitanja u pripremnim dokumentima za taj izvještaj.
Zemlje u razvoju vide probijanje granice kao izdaju bogatih država te recept za još gore toplinske udare, poput onih na Bliskom istoku ove godine, kao i topljenje grenlandskog leda koji bi mogao dovesti do potonuća otočnih država.
"Postoji rizik da je 'probijanje granice' skliska padina prema slabijoj ambiciji", smatra Emmanuel de Guzman, tajnik klimatske komisije Filipina koja predsjeda skupinom od 43 država u razvoju, nazvanu Forum ranjivih na klimu (CVF).
Taj pogled su zauzeli i neki atletičari na Olimpijskim igrama u Riju, noseći natpis "1,5 – rekord kojeg ne smijemo srušiti", što je dio kampanje koju vodi CVF, čije su članice države poput Bangladeša, Maldiva ili Guatemale.
Republikanski kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump, kao i svaki konzervativac, izražava sumnju da je promjena klime uzrokovana ljudskim djelovanjem, te je najavio da će odbaciti Pariški dogovor ako bude izabran, dok ga Hillary Clinton snažno podržava.
Granica od 1,5 stupnja mogla bi biti probijena kroz pet godina ako se nastave dosadašnji trendovi svjetskih emisija stakleničkih plinova, u čemu predvode Kina i SAD.
