"U tijeku je velika utrka između tehnološkim moći čovječanstva i naše mudrosti da ih dobro upotrijebimo", kaže direktor instituta Nick Bostrom, dodajući za BBC: "Ovo bi moglo biti posljednje stoljeće za čovječanstvo zbog napretka tehnologije koji nas je doveo do točke u kojoj je ona daleko sofisticiranija od nas".
Sintetička biologija, nanotehnologija i inteligentni strojevi puno su doprinijeli kvaliteti našeg života, ali nam oni i prijete u budućnosti. Suočeni smo s opasnošću nuklearnog holokausta i urušavanja našeg prirodnog okoliša. Što više istražujemo i eksperimentiramo s tehnologijom to manje kontrole imamo nad njom.
"Mi razvijamo stvari koje bi mogle biti duboko pogrešne", kazao je doktor Sean O'Heigeartaigh s Instituta, te nastavio: "Jako je teško biti potpuno siguran vezano za ovako složene rizike. Neke je faktore tako teško predvidjeti, a uvijek postoji i šansa da nam je nešto važno promaknulo ili da smo napravili pogrešku".
U studiji Instituta se, pak, navodi da znanstvenici procjenjuju kako nam se šanse za izumiranje do kraja 21. stoljeća kreću između 10 i 20 posto, a u stvarnosti mogu biti puno veće ili manje.
Je li rješenje u bijegu sa Zemlje?
To nije čak revolucionarna zamisao, njome se već 60-ak godina bave pisci znanstvene fantastike poput Isaaca Asimova ("Ja robot", 1950.) ili autori filmova kao što je Danny Boyle ("28 dana kasnije" iz 2002.). U legendarnoj seriji Battlestar Galactica mogli smo vidjeti i pobunu robota protiv ljudi, koja je dovela do ruba istrebljenja ljudske rase.
Poznati fizičar i kozmolog Stephen Hawking, pak, tvrdi da u svakom slučaju nećemo preživjeti idućih tisuću godina ako ne pronađemo način da pobjegnemo sa svoje krhke planete.
"Moramo nastaviti putovanje u svemir zbog čovječanstva", istaknuo je prošloga tjedna na predavanju u Los Angelesu.
