U svjetlu pandemije koronavirusa koja hara svijetom, sve više znanstvenika poziva na uspostavljanje globalnog sustava ranog upozorenja na životinjske viruse koji mogu prijeći na ljude.
Rano otkrivanje potencijalno opasnog virusa moglo bi spriječiti izbijanje sličnih pandemija u budućnosti, smatra Stephan Ludwig, direktor Instituta za molekularnu virologiju Sveučilišta u Muensteru, u videozapisu što ga je u ponedjeljak objavilo njegovo sveučilište.
Važno je pratiti ključne nove događaje, poput stanja na tržnicama živih i divljih životinja u Aziji, a vjeruje se da je virus Sars-CoVa-2 upravo ondje prešao sa životinja na ljude.
"Ako se tijekom rutinske inspekcije tržnica sa živim životinjama ustanovi povećan broj zaraza, odmah treba uključiti 'kočnice' da bi se zaustavilo brzo širenje virusa", rekao je Ludwig. Smatra da bi sustav ranog upozorenja mogle pokrenuti Svjetska zdravstvena organizacija ili Ujedinjeni narodi.
Životinje bi se mogle sustavno testirati
Sličan su poziv sredinom srpnja uputili znanstvenici u uglednom časopisu Science. Istaknuli su da je potrebno pokrenuti sustav ranog upozorenja na pojavu životinjskih virusa i na njihovo potencijalno širenje na ljude.
Određene životinjske vrste mogle bi se sustavno testirati na veći broj virusa, poput primjerice testiranja na razne koronaviruse na tržnicama životinja i na farmama životinja.
Stručnjaci iz Programa za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) i iz Međunarodnog instituta za istraživanje stočarstva (ILRI) i ranije su upozoravali da će se životinjske bolesti sve češće prenositi na ljude zbog sve učestalijeg uništavanja životinjskih vrsta i njihovih ekosustava.
Ludwig je podsjetio na situaciju iz 1997. godine, kada je među 15 ljudi u Hong Kongu otkriven virus ptičje gripe H5N1.
Da bi se zaustavilo njegovo širenje odmah je zaklano oko 3 milijuna pilića. I premda se virus ponovno pojavio godinama kasnije, hitra početna reakcija bila je od ključnog značaja, ističe Ludwig.
Aktualnu pandemiju novog koronavirusa nije lako staviti pod kontrolu, smatra Ludwig te dodaje da ipak može poslužiti kao svojevrstan test. Kaže da Sars-CoV-2 "nije u tolikoj mjeri preagresivan virus, pa se mogu isprobati i testirati sve mjere". Za usporedbu spominje brojne ostale teške epidemije od čijih posljedica umire svaka druga osoba.
Zabranu postojanja mokrih tržnica Ludwig smatra nerealnom. Premda se o tomu razmišlja, one su sastavni dio života pojedinih naroda.
'Ne možemo zabraniti tržnice'
"Ovakve tržnice sastavni su dio života i kulture jedne nacije i teško ćemo Kinezima zabraniti njihovo postojanje", kaže njemački znanstvenik.
Smatra da bi se prije svega trebalo upitati zbog čega takve tržnice postoje.
"Životinje se na takvim tržnicama prodaju žive jer ljudi ne posjeduju tehnologije i sredstva koja bi spriječila kvarenje hrane, na način da se zaustavi razvoj mikroorganizama koji mogu biti patogeni", kaže znanstvenik te, kao moguće rješenje predlaže uvođenje zamrzivača na spomenutim tržnicama.
Ludwig globalizaciju vidi kao rastuću opasnost za razvoj takozvanih zoonoza, patogena koji se mogu prenijeti sa životinja na ljude. "Sada možemo govoriti o većem riziku, jer se način širenja izmijenio."
