"Nemamo vremena za gubljenje", rekao je u cetvrtak po mjesnom vremenu u Peruu glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon.
Skup u Limi u petak usuglasava zavrsni tekst kojim se svaka zemlja treba obvezati smanjiti emisije staklenickih plinova.
Podjele izmedu razvijenih i onih u razvoju
Razgovori su, medutim, optereceni vec tradicionalnim podjelama izmedu razvijenih drzava i zemalja u razvoju jer obje strane drze da bi oni drugi trebali uciniti vise.
"Svaka zemlja, svaka nacija ima odgovornost uciniti svoj dio", rekao je u 30-minutnom dramaticnom govoru americki drzavni tajnik John Kerry koji je doputovao u munjevit posjet Limi.
SAD je borbu protiv promjene klime upisao u vrh prioriteta, uz bok borbi protiv terorizma, siromastva i nuklearnog oruzja, rekao je Kerry te kritizirao sumnjicavce koji tvrde da je opasnost prenapuhana.
Razvijeni zele da i zemlje u razvoju ponesu svoj dio odgovornosti i obvezu se jednako smanjiti emisije staklenickih plinova. "Vise od polovice emisija ispustaju zemlje u razvoju. One moraju takoder djelovati", rekao je Kerry ne imenujuci ih.
Kina, SAD, Europska unija te Indija najveci su svjetski emiteri staklenickih plinova.
Nakon dva desetljeca pregovora o globalnom zatopljenju "jos smo na putu koji vodi u tragediju", rekao je Kerry.
Pozvao je nacije da smanje koristenje fosilnih goriva i okrenu se obnovljivim izvorima, no neke siromasne nacije i udruge za zastitu okolisa kritiziraju SAD pitajuci se gdje je bio dosad, unatoc povijesnom dogovoru SAD-a i Kine postignutom prosli mjesec.
Americki veliki zaokret U 2012. godini americke emisije bile su 4,3 posto iznad razine iz 1990. godine, koju je UN uzeo kao mjerilo, isticu kriticari.
"Svijet je umoran od slusanja retorickih, praznih hvalisanja o americkom vodstvu dok se gleceri tope, pozari pustose, a ljudi umiru zbog klimatskih promjena", rekla je Karen Orenstein iz udruge Prijatelji zemlje (Friends of the Earth).
Drugi su hvalili Kerryjev govor, kao Yvo de Boer, bivsi UN-ov glavni pregovarac o klimi koji istice da je Kerry "prvi americki drzavni tajnik koji se za klimatske promjene ozbiljno zainteresirao".
Kritizirajuci u Limi one koji sumnjaju da je covjek najodgovorniji za promjene klime, Kerry je rekao da su covjekovu odgovornost pokazale znanstvene studije i zapitao se retoricki: "A sto ako se pokaze da su skepticari u krivu? Katastrofa".
No dok je Kerry u Limi drzao svoj govor, u domovini su ga borci za zastitu okolisa kritizirali pozivajuci Washington da odustane od naftovoda Keystone kojim bi se kanadska sirova naftu dopremala do Teksasa, pise agencija Reuters.
Ako bi Kerry odobrio taj projekt, time bi pogazio vlastite rijeci, isticu ekolozi.
Kakav ce sporazum biti donesen
Razgovori u Limi trebaju zavrsiti u petak, no izaslanici vjeruju da ce se protegnuti na cijelu subotu zbog dubokih podjela. Odluka u Limi treba se donijeti konsenzuom kako bi se izbjegla mogucnost da se u Parizu krajem 2015. donese razblazen sporazum.
Ako se ne donesu zajednicki propisi za vise od 190 zemalja potpisnica UN-ove Konvencije o klimi, nece biti moguce procijeniti "doprinos" svake clanice u provedbi obvezi da se porast temperature na Zemlji ogranici na 2 stupnja C.
Buduci sporazum o klimi treba biti okvir za smanjenje emisija plinova s ucinkom staklenika, a te emisije rastu svake godine i prema sadasnjem ritmu na Zemlji bi se do kraja stoljeca temperatura povecala od 4 do 5 stupnja C.
Takva perspektiva donijela bi niz tragedija, od ugrozenosti brojnih populacija, nedovoljno hrane i pitke vode, preko povecanja naglih vremenskih nepogoda do bolesti, potapanja niskih otoka i obala.
Prije 30 godina razvijene zemlje imale su jasnu povijesnu odgovornost za emisije staklenickih plinova, no od tada su im se kao oneciscivaci pridruzile zemlje u razvoju pa su Kina i Indija danas prvi, odnosno cetvrti najveci emiteri.
