Iako ih se često prikazivalo kao grube i glupe, nova otkrića pokazuju da su neandertalci možda bili vješti umjetnici. Znanstvenici sa Sveučilišta u Southamptonu analizirali su slike u tri španjolske pećine, te tvrde da su ih stvorili neandertalci prije oko 64.000 godina, ili 20.000 godina prije no što su se moderni ljudi doselili u Europu, piše Mirror.
Sofisticirani neandertalci
To bi značilo da su špiljsku umjetnost iz ledenog doba, koja se sastoji od crteža životinja, raznih crta, točaka i geometrijskih likova, stvarali neandertalci. Što bi isto značilo da su bili u stanju razmišljati simbolično, poput modernih ljudi.
"Radi se o nevjerojatno uzbudljivom otkriću koje sugerira da su neandertalci bili znatno sofisticiraniji nego što se popularno vjeruje", rekao je dr. Chris Standish, suvodeći autor studije. "Naši rezultati pokazuju da su slikarije koje smo datirali daleko najstarija pećinska umjetnost na svijetu, te da su stvorene barem 20.000 godina prije nego što su moderni ljudi stigli u Europu iz Afrike - stoga su ih sigurno nacrtali neandertalci", kaže.
Tijekom studije znanstvenici su koristili tehniku datidanja uranom i torijem kako bi procijenili kada su nastale slike u trima špiljama u La Pasiegi, Maltraviesu i Ardalesu. Sve tri špilje sadrže crvene ili crne slikarije grupa životinja, točaka i geometrijskih likova, kao o otiske ruku. Da bi napravili takve slike neandertalci su morali iskazati sofisticirano ponašanje, uključujući biranje lokacije, planiranje izvora svjetlosti i miješanje pigmenata, tvrde znanstvenici.
Fundamentaslni prag evolucije
OTKRIĆE KOJE IZNOVA PIŠE LJUDSKU POVIJEST: ‘Nevjerojatno, dogodilo se 18.000 godina ranije nego što je itko mogao zamisliti’
Dr. Dirk Hoffman, suvodeći autor s Instituta Max Planck za evolucionarnu antropologiju, dodao se kako je do sada simbolična materijalna kultura pripisivala samo našoj vrsti. "Pojavljivanje simbolične materijalne kulture predstavlja fundamentalni prag u evoluciji čovječanstva", rekao je. "Ovo je jedna od glavnih karakteristika koja nas čine ljudima."
"Artefakti čija funkcionalna vrijednost ne leži toliko u njihovoj praktičnoj već simboličnoj koristi predstavljaju rezultate findamentalnih aspekata ljudske svijesti", pojasnio je dr. Hoffman.
