Pokazalo je to dosad najveće svjetsko istraživanje o visini ljudi koje su proveli znanstvenici londonskog Imperial Collegea prateći visinu među mladim odraslim muškarcima i ženama od 1914. do 2014. godine. Kako prenosi portal Science Daily, u tih stotinu godina najviše su u prosjeku narasli muškarci u Iranu i žene u Južnoj Koreji. Iranci su u posljednjih stotinu godina u prosjeku narasli za 16,5 centimetara, a Južnokorejke za 20,2 centimetra.
Hrvati sedmi, a Hrvatice na 18. mjestu
Prema tom istraživanju, u koje je bilo uključeno 800 znanstvenika iz cijeloga svijeta, među deset najviših naroda prevladavaju oni iz Europe. Hrvati su na visokom sedmom mjestu sa 180,8 centimetara u prosjeku, a prije stotinu godina bili su na 22. mjestu s tada prosječnom visinom od 168,1 centimetar.
Hrvatica nema među prvih deset - na 18. su mjestu s prosječnom visinom 165,5 centimetara, dok su 1914. bile tek na 138. mjestu sa 150,1 centimetrom u prosjeku ostvarivši tako jedan od najvećih skokova na ovoj ljestvici.
Viši ljudi žive dulje i bolje zarađuju
Latvijke su, kao prosječno najviše žene prije stotinu godina bile tek na 28. mjestu narastavši u međuvremenu i u prosjeku za 14,3 centimetra. Istraživanje je također pokazalo da neki narodi, poput Britanaca, Finaca ili Japanaca u posljednjih 30-40 godine uopće nisu 'išli u visinu'. Najniži su muškarci u Istočnom Timoru s prosječnom visinom od 160 centimetara, a žene u Gvatemali gdje u prosjeku imaju svega 149 centimetara.
Prema istraživanju, glavni čimbenici koji utječu na rast nisu genetski, iako i oni igraju ulogu, nego način prehrane i utjecaj okoliša u kojem ljudi žive. Djeca i adolescenti koji se kvalitetnije hrane i žive u boljim sredinama imaju tendenciju većeg rasta. Na visinu ljudi utječe i prehrana majki tijekom trudnoće.
Neka istraživanja također kažu da viši ljudi imaju više izgleda živjeti dulje, pa čak i biti obrazovaniji te zarađivati više. S druge strane, visina nosi sa sobom i povećani rizik od nekih bolesti poput raka jajnika ili prostate.
Slika zdravlja naroda u proteklom stoljeću
Profesor Majid Ezzati, koji je vodio ovo opsežno istraživanje, ističe kako nam ono "daje sliku o zdravlju naroda tijekom proteklog stoljeća".
"To nam govori gdje pod hitno treba posvetiti pozornost zdravlju djece i adolescenata, ali i zaštiti okoliša i kvaliteti hrane", kaže Ezatti.
Inače, za potrebe istraživanja korišteni su podaci o visini 18-godišnjaka u 1914. godini (onih koji su rođeni 1896. godine) odnosno iz 2014. onih koji su rođeni 1996. godine.
Ovako izgledaju ljestvice najviših naroda 2014. godine, a u zagradi je mjesto koje su prema tom kriteriju zauzimali 1914. godine.
MUŠKARCI
1. Nizozemska (12)
2. Belgija (33)
3. Estonija (4)
4. Latvija (13)
5. Danska (9)
6. Bosna i Hercegovina (19)
7. Hrvatska (22)
8. Srbija (30)
9. Island (6)
10. Češka Republika (24)
ŽENE
1. Latvija (28)
2. Nizozemska (38)
3. Estonija (16)
4. Češka (69)
5. Srbija (93)
6. Slovačka (26)
7. Danska (11)
8. Litva (41)
9. Bjelorusija (42)
10. Ukrajina (43)
