Tajna je u uklanjanju senescentnih, ili starih i istrošenih stanica koje se tijekom vremena gomilaju i imaju razarajuć učinak na tijelo, otkrili su znanstvenici.
Kada se to učinilo na genetski modificifanim miševima, rezultati su bili nevjerojatni. Tretirane su životinje živjele 25 do 35 posto dulje, a bile su i zdravije. Miševi su bili aktivniji, a srca i bubrezi su im funkcionirali bolje od miševa koji su prirodno starili. Tijelesna tkiva i organi isto su imali manje tragova štetnih upala, a imali su i manje tumora.
Znanstvenici još nisu sigrni koliko bi točno ljudi mogli imati koristi od ovog otkrića. Ali istraživači timovi već love spojeve koji bi ciljali stare stanice i formirali osnovu tretmana za usporavanje procesa starenja.
Dr. Darren Baker, američki znanstvenik koji je vodio tim klinike Mayo u ovom proučavanju miševa, izjavio je: "Nije pretjerano misliti kako će se doći do načina kako da se uklone stare stanice i kod ljudi."
Senescentne stanice su stare, i više ne funkcioniraju pravilno te su potencijalno opasne iako se više ne dijele. Ali i dalje mogu nanijeti štetu, tako da izlučuju molekule koje oštećuju obližnje tkivo i uzrokuju kroničnu upalu.
Zbog tog razloga, senescentne su stanice blisko povezane sa tzv. starosnim bolestima i općenitim slabljenjem organizma. Iako ih imunosustav radovito uklanja, s vremenom taj proces postaje sve manje učinkovit te se takve stanice sve više nakupljaju.
Tim iz klinike Mayo želio je saznati što bi se dogodilo sa srednjovječnim miševima ako bi bili zaštoćeni od učinka senescentnih stanica. Stvoren je soj genetski modificiranih miševa sa 'samoublačkim genom' koji je tražio i ubijao senescentne stanice kada bi ga aktivirao lijek.
"Svi miševi kojima su tretmanom uklonjene senescentne stanice produljen je život za 25 do 35 posto", izjavio je dr. Baker. "A u svim smo slučajevima otkrili značajno produljenje trajanja života, kao i zdravlja."
Tretman nije imao nikakvih očitih negativnih posljedica.
Kako se znanstvena tehnika temeljila na genetskom inžinjeringu nije se mogla direktno primjeniti na ljude.
"S obzirom da se senescentne stanice ne množe brzo, lijek bi ih mogao brzo i učinkovito eliminirati u dovoljnim količinama da to ima duboki utjecaj na i naše zdravlje i dugovječnost," izjavio je dr. Baker.
Iako bi uklanjanje senescentnih stanica isto tako uklonilo brojne učinke starenja, ipak ne bi utjecalo na baš sve, otkrili su znanstvenici.
To bi mogao biti rezultat ograničenja u genetski modificiranim miševima koji su korišteni u eksperimentu, ili bi mogao biti pokazatelj kako su senescentne stanice povezane s nekim aspektima starenja, ali ne sa svima, kažu znanstvenici.
