Karta na kojoj se vidi zagrijavanje oceana i mora jasno pokazuje da je temperatura u Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu u posljednjih 100 godina porasla za jedan stupanj.
Neka područja čak bilježe i porast od dva stupnja, što je slučaj i sa sjeverom našeg Jadranskog mora.
Za razliku od većine mora koja je obilježio porast temperature, ima i onih koja su se ohladila, poput područja oko Antarktike. Tamo se mogu naći i najveće oscilacije, površinska temperatura bilježi hlađenje do dva stupnja, baš kao i zagrijavanje u istom rasponu.
Roberto De Almeida, oceanograf iz Marinexplorea, ističe jedan jako zanimljiv podatak – pojedini dijelovi Tihog i Atlantskog oceana zagrijavaju se čak do 700 metara dubine, što bi moglo ugroziti morske organizme budući da većina njih živi u gornjem sloju do 400 metara dubine.
Takvo zagrijavanje moglo bi u budućnosti bitno utjecati na život u moru – od sitnih planktona do velikih kitova.
''Što se atmosfera više zagrijava, oceani primaju više topline, koja prodire prema dolje'', objašnjava De Almeida.
Upravo bi ta energija mogla utjecati na oceanske struje, koje djeluju na vremenske (ne)prilike.
