Kako prenosi portal znanost.com, inovativna tehnika koju su koristili znanstvenici iz Kopenhagena, može se primijeniti na muzejskim materijalima i drevnim ostacima pronađenima u prirodi. Može pomoći i u rekonstrukciji fenotipskih crta ljudi koji su pripadali kulturama od kojih su nam ostali samo ograničeni ostaci.
Također, omogućava da se pronađu živuće populacije koje su u najbližem srodstvu s pojedincima iz tih kultura. Na taj način otkrivaju se drevne ljudske migracije i širenja populacije. Na kraju, otkriće poboljšava naše shvaćanje nasljednosti i rizika od bolesti koje možemo naslijediti od naših predaka.
Spektakularni rezultati ovog istraživanja su objavljeni u časopisu Nature. Profesor Eske Willerslev i njegov student Morten Rasmussen iz ustanove Centre of Excellence in GeoGenetics u Natural History Museum (University of Copenhagen) vodili su internacionalni tim znanstvenika odgovornih za ovo otkriće.
Profesor Willerslev i njegov tim privukli su pažnju međunarodne znanstvene javnosti prošle godine kada su rekonstruirali cjelokupni mitokondrijalni genom mamuta i drevnog čovjeka. Međutim, ovo otkriće je posebno zbog toga što je po prvi put netko sekvencirao 80% nuklearnog genoma kojeg su uspjeli spasiti iz fosilnih ostataka. Tim je iz genoma uspio sastaviti sliku muškarca koji je živio ne Grenlandu prije 4.000 godina i koji je pripadao prvoj kulturi koja se naselila na Arktiku.
Do otkrića je došlo tako što se analizirao čuperak kose koji je pripadao čovjeku iz Saqqaq kulture sa sjeverozapadnog Grenlanda prije 4.000 godina. Znanstvenici su tog drevnog čovjeka nazvali „Inuk“, što znači „čovjek“ na grenlandskom. Iako je Inuk u bližoj srodnoj vezi sa suvremenim sjeveroistočnim sibirskim plemenima nego što je sa modernim Inuitima, znanstvenici su željeli odati priznanje činjenici da se otkriće desilo na Grenlandu.
Profesor Willerslev otkrio je postojanje čuperka kose slučajno, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da pronađe rane ljuske ostatke na tom području. „Pričao sam s direktorom Natural History Museuma u Danskoj, dr. Mortenenom Meldgaardom, kada je on počeo proučavati rane ljudske populacije na Arktiku,“ prisjeća se Willerslev. „Meldgaard, koji je učestvovao u brojnim iskopavanjima na Grenlandu, rekao mi je o postojanju velikog čuperka kose koji je pronađen na sjeverozapadnom djelu Grenlanda.“
„Nakon što smo dobili dopuštenja od Greenland National Museum and Archives, analizirali smo kosu koristeći se raznim tehnikama i otkrili da pripada muškarcu. Nekoliko mjeseci nismo bili sigurni hoće li naši rezultati uroditi plodom ili ne. Međutim, teškim radom cjelokupnog međunarodnog tima, napokon smo uspjeli dobiti prvu kompletnu sekvencu genoma izumrlog čovjeka,“ govori Willerslev.
Willerslev dodaje: „Od krucijalne je važnosti bilo da se za projekt zainteresira Fredrik Paulsen, predsjednik medicinske kompanije Ferring, koji je sakupio financijska sredstva potrebna za probne testove, kao i da Lundbeck Foundation of Denmark podupre projekt dodatnim financijskim sredstvima.“
Rekonstrukcija služi kao pozadina koju znanstvenici mogu koristiti u opisivanju prapovijesnog čovjeka - Inuka. Inuk je imao tendenciju gubljenja kose, suhi ušni vosak, smeđe oči, tamnu kožu, krvnu grupu A+... Genetski je bio prilagođen hladnim temperaturama, ali u određenoj mjeri i podložan nekim oboljenjima. Ako zamislimo da ovi i drugi podaci dolaze samo od komada kose i kosti to je zbilja nevjerojatno.
„Prijašnji su pokušaji sekvenciranja mitokondrijalnog genoma mamuta proizveli su sekvencu punu propusta i grešaka. Razlog tome su oštećenja koja je DNA pretrpio jer je tehnologija bila još nerazvijena. Genom Inuka je po kvaliteti sekvencije usporediv s genomom modernog čovjeka,“ tvrdi Willerslev, a prenosi znanost.com.
