Povodom današnjeg Dana planeta Zemlje, zapitajmo se koliko zapravo znamo o našem univerzalnom domu, te kako kao pojedinci možemo pridonijeti njegovom boljitku.

Zaokupljeni smo vlastitim problemima i modernim načinom života, pa ponekad zaboravljamo u potpunosti cijeniti naš planet. 1. Zemlja, engleski Earth – što se skriva iza imena? Merkur, Venera, Saturn, Neptun. Jeste li primijetili kako su svi spomenuti planeti imenovani po bogovima i božicama iz rimske mitologije? Engleski naziv Earth ima saksonsko i germansko podrijetlo. Ima indoeuropski korijen "er" koji je rezultirao prirodnim formacijama riječi ertho i erde u germanskom, aarde u nizozemskom i earth u engleskom jeziku. Jednako tako i u hrvatskom jeziku je isti naziv i za tlo i za planet. 2. Je li Zemlja živa? Zemlja nije samo mjesto gdje sva bića mogu preživjeti i prosperirati, nego je se ponekad smatra i velikim živućim organizmom. Gaia hipoteza tvrdi da je Zemlja organski sustav koji ima sposobnost samoregulacije da podržava život kakav poznajemo. U tijeku su istraživanja koja teže k dokazivanju da doista postoji sustav koji povezuje biološke i fizičke procese među bićima koja nastanjuju Zemlju. 3. Zemljin ožiljak Ande su vrlo zanimljive jer su najveći i najdulji planinski lanac na Zemlji. Smještene su duž zapadnog dijela Južne Amerike i duljina im je 4.300 milja (7.000 km), širina 420 milja (700 km). Protežu se preko sedam država: Argentine, Čilea, Perua, Bolivije, Kolumbije, Venecuele i Ekvadora. Vrlo su impresivne, ali one su zapravo dio Srednjoatlantskog hrpta, većina kojeg se nalazi ispod površine mora. Zapravo, on se smatra najvećom geološkom osobinom Zemlje i ima duljinu od više od 9.900 km. 4. Eksplozivna činjenica Još jedna zanimljiva osobina Zemlje je ta da ima skoro 500 vulkana. Oko 80 posto Zemlje, ispod i iznad površine mora, vulkanskog je podrijetla. 5. Blizanka Theia Jedna od najfascinantnijih činjenica o Zemlji je ta da je nekad imala planet blizanac pod nazivom Theia. Prije otprilike 4,5 milijardi godina, svemirsko tijelo za koje se smatra da je bilo veličine Marsa svoju orbitu je dijelilo sa Zemljom. Ubrzo je uslijedio sudar koji je rezultirao formiranjem Mjeseca. 6. Zemlja se uvijek kreće Za nekih 25 milijuna godina stvorit će se superkontinent, zahvaljujući konstantnim kretanjima tektonskih ploča. Kretanje se razlikuje od kontinenta do kontinenta. U Tihom oceanu se ploče kreću brže, oko 4 cm godišnje, dok se na sjeveru Atlantika kreću oko 1 cm godišnje. 7. Povijest zagađenja Negdje između kasnog 18. i ranog 19. stoljeća došlo je do procvata Prve industrijske revolucije diljem svijeta. Ona nije donijela samo ekonomsku promjenu, nego i promjene u okolišu. Proizvedeni su novi zagađivači koji su utjecali na vodu, zrak i tlo. Novi prirodni resursi su bili iskorištavani i iscrpljeni u tom periodu, što je na kraju rezultiralo propadanjem okoliša u astronomskim razmjerima. 8. Boja Zemlje Zemlju se često još naziva Plavim planetom. Astronauti koji su prvi putovali u Svemir opisali su cjelinu Zemlje kao plavu. To je zato što 71 posto Zemlje pokriva voda. 9. Zemlja je vruća Osim Sunca koje je primarni izvor topline za Zemlju, ljudi bi teoretski mogli preživjeti i bez njega jer je Zemljina jezgra dovoljno vruća da pruži energiju naseljenicima. Procijenjeno je da je temperatura jezgre između 5.000 i 7.000°C. Toplina jezgre je jednaka toplini površine Sunca. 10. Jedinstvena tektonika Zemlja je jedini planet u Sunčevom sustavu koji ima tektoničke ploče. 11. Zvjezdana prašina Postoji otprilike 30.000 svemirskih čestica i prašine koje godišnje ulaze u Zemljinu atmosferu. Srećom, većina toga izgori kada uđe u atmosferu, što završava "zvijezdama padalicama", umjesto kraterima. 12. Zemlja nije okrugla Točan opis Zemljinog oblika je sferoid spljošten na polovima. Rotiranje Zemlje rezultira centrifugalnom silom koja je uzrok Zemljinom obliku.

13. Voda je važna Iako je voda detektirana na obližnjim planetima, samo ona na Zemlji se može naći u 3 različita stanja – tekućem, čvrstom i plinovitom. 14. Dulji dani su ispred nas Trenutno dani traju otprilike 24 sata, ali očekuje se da će se za 250 milijuna godina dan produljiti za barem 1 i pol sat zbog sporije rotacije Zemlje oko svoje osi. 15. Najsjajnija od svih Iako je poznato da je Venera najsjajnije nebesko tijelo, Zemlja je zapravo sjajnija kada je se gleda iz svemira. Voda je taj faktor koji Zemlju čini najsjajnijom u Sunčevom sustavu. 16. Zemlja se kreće Pritisak koji se oslobađa iz Zemljine jezgre i stalno kretanje tektonskih ploča rezultira skoro milijunom potresa godišnje, a većinu njih seizmometri ni ne zabilježe. 17. Brzina svjetlosti Točno osam minuta i 20 sekundi treba Sunčevom svjetlu da stigne do Zemlje. To znači da je toplina i svjetlost koju osjećamo i vidimo za toplih, sunčanih dana, zapravo Sunčeva energija od prije osam minuta. 18. Brzine Zemlje Zemljina površina se okreće oko vlastite osi brzinom od 1.600 km na sat. Kao posljedica toga, planet putuje kroz svemir brzinom od 106.700 km na sat. Kako to da ne osjećamo da se naš planet kreće takvim vrtoglavim brzinama? To je zato što se Zemlja okreće stalnom brzinom, a i djelomično je razlog Zemljina gravitacija. 19. Četiri godišnja doba Pojava četiri godišnja doba nije nikako povezana sa Zemljinom udaljenošću od Sunca, nego s činjenicom da se Zemlja naginje ustranu. To naginjanje iznosi 23,4 stupnja i očekuje se da će se promijeniti s vremenom. 20. Prvo slikanje Zemlje Prva fotografija Zemlje iz Svemira snimljena je na visini od 104 km pomoću 35-milimetarske kamere koju je nosio Sputnik 2. To je bilo 1946. godine kada je prvo relativno kvalitetno fotografiranje omogućeno, zahvaljujući inženjeru Clydeu Hollidayu koji je izumio potrebnu kameru, piše portal Znano.st. 21. Zemljina jezgra Jezgra se nalazi nekih 5.900 km od površine Zemlje. Unutarnja jezgra je sačinjena od krute legure željeza i nikla. 22. Razlika u gravitaciji Razlika u gravitaciji se očituje diljem svijeta, ovisno o udaljenosti lokacije od Zemljine jezgre. To znači da činjenica jesmo li u nekom trenu teži ili lakši ovisi o lokaciji na kojoj se nalazimo na Zemlji, iako to nikada ne osjećamo. 23. Postoci vode Oceani čine 97 posto vode na Zemlji, dok slatke vode, rezervoari i slatka voda za opskrbu čine preostalih 3 posto. 24. Satelit i pratitelji Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje rotira oko našeg planeta. Asteroidi 3753 Cruihne i 2002 AA29 također rotiraju oko Zemlje. 25. Naš jedini dom Iako se svemirske misije šalju u svemir već nekoliko desetljeća, ti programi se prvenstveno provode u cilju istraživanja. Još uvijek nema mogućnosti za nastanjivanje, pa čak ni na najbližem planetu – Marsu. Za sada, Zemlja je jedino nastanjivo mjesto u cijelome Svemiru. Za sada.