Krenimo unatrag:
10. Prema studiji iz 2001., ljevoruki ljudi imaju bolje pamćenje. Corpus callosum (žuljevito tijelo) pomaže u prisjećanju i veće je kod ljevorukih ljudi.
9. Ukoliko nisu zainteresirani za određenu temu, većina odraslih može zadržati pažnju na nečemu 20 minuta.
8. Odrasli ljudi najviše se sjećaju događaja iz vremena kad su imali između 15 i 25 godina. Događaji iz tog razdoblja mogu činiti čak 60 posto njihovih sjećanja.
7. Moguće je izbrisati loše uspomene. Studije pokazuju da beta blokatori onemogućavaju prisjećanje na određene događaje.
6. Kratkoročno pamćenje može zadržati do sedam informacija istovremeno, ali samo oko 20 sekundi.
5. Hipokampus u mozgu igra veliku ulogu u procesiranju sjećanja i on opada tijekom vremena – do 80. godine 20 posto njegovih živčanih stanica može biti izgubljeno.
4. Nemogućnost prepoznavanja ili pamćenja lica može biti rijedak oblik amnezije. Ona se zove prosopamnesia.
3. Alkohol onemogućava prenošenje informacija u dugoročno pamćenje. Iz tog se razloga alkoholičari ne mogu sjetiti prethodne noći.
2. Vizualno pamćenje svjedoka vrlo je nepouzdano. Od 235 krivo optuženih osoba u SAD-u, za njih 75 krivi su nepouzdani svjedoci.
1. Da je ljudski mozak hard-disk, imao bi do 2,5 petabajta (2,5 milijuna gigabajta) memorije.
