Budući da je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj u ožujku ove godine
dosegla neslavni rekord od 51.6 posto, Vlada je valjda konačno
shvatila kako mora donijeti učinkovitije mjere. Naravno, uz malo
gurkanje Europske unije.
Nakon potpune propasti mjere zapošljavanja kroz stručno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koja je prije
svega bila namijenjena privatnom sektoru, a u konačnici su je u
dvije trećine slučajeva koristi državni i javni sektor, Vlada
nastavlja istim tragom. No, stručnjaci i stručnjakinje iz
civilnog sektora upozoravaju na opasnosti ovakvih mjera!
"Ta mjera posebno pogađa žene, s obzirom da se takvi 'poslovi'
nude većinom u humanističkim znanostima, u kojima je zastupljen
veliki broj žena – odnosno u javnom sektoru koji fenomenalno
zloupotrebljava situaciju egzistencijalne besperspektivnosti
mladih ljudi. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog
odnosa krade perspektivu i budućnost mladim ljudima, te
egzistencijalno prisiljava iste da pristaju i prihvaćaju bez
suvišnih pitanja", istaknula je bivša sindikalistkinja
Jagoda Milidrag Šmit na
tribini Mlade žene i tržište rada,
koja je održana u petak.
"Stručno osposobljavanje, dakle, nije potpuno nova mjera, već je
bila namijenjena prvenstveno ljudima koji su trebali položiti
stručni ispit. Ono što se dogodilo Mrsićevom intervencijom jest
da je ta mjera izašla iz sfere HZZ-a, što je na samome početku
bio naočigled pozitivan korak. No, dolaskom nove vlasti, dolazi i
do zabrane zapošljavanja u javnome sektoru, te javna uprava
koristi tu mjeru od mizernih 1.600 kuna kako bi popunila i
zaobišla zakon koji je sama donijela. Čak dvije trećine mladih
koji su zaposleni kroz ovu mjeru stručno se osposobljava, odnosno
radi za sramotnih 1.600 kuna u državnom i javnom sektoru.
Ta mjera je, dakle, bila namijenjena privatnom sektoru, koji je
istu trebao iskoristiti radi poboljšanja mjere zapošljavanja
mladih ljudi, no koji je očito nije prepoznao kao takvu, te je
nije iskoristio", pojasnila je Mirela Travar iz
Mreže mladih Hrvatska.
Dakle, iako je svima jasno kako je Mrsićeva mjera 'volontiranja
za 1.600 kuna' doživjela potpuni krah, vladajući se ne daju i
nastavljaju s ovom mjerom tvrdeći kako su 'uspješno zaposlili oko
10.000 mladih'. No, osim što ova mjera realno ne zapošljava
mlade, ona snižava cijenu rada na tržištu i samo produbljuje
problem -
umjesto da zaposli nezaposlene, njome se ugrožava socijalna
egzistencija dvostrukog broja ljudi – onih koji su
zbog nje izgubili posao i onih koji su
zbog nje 'zaposleni'.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, Vlada namjerava
dignuti naknadu za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog
odnosa sa mizernih 1.600 kuna na 2.300 kuna. Osim toga, navodno
će se 'volonterima i volonterkama' plaćati i troškovi prijevoza
do posla.
Zbog sve većeg iskorištavanja ove mjere zapošljavanja mladih,
dolazi i do sve većeg rasprostiranja prekarnosti rada u čitavoj
Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Glavna karakteristika prekarnosti
je nesigurnost – rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni
rad - i niska ili nikakva radna prava i zaštita. To su
sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od
honorara, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih
agencija, stručnjaci koji rade po projektima. Dok se u počecima
prekarni rad predstavljao kao emancipacijski jer je značio veću
mobilnost, fleksibilnost, odabir radnog modela koji vam najviše
odgovara, što je trebalo poticati motivaciju i kreativnost
radnika, u praksi se pokazalo da je fleksibilnost tek druga riječ
za nesigurnost, da se takav netradicionalni oblik rada zapravo
ekonomski eksploatira, a da radnici
umjesto motivacije osjećaju beznađe, pojasnila je
novinarka Barbara Matejčić.
Bitno za istaknuti jest kako se baš ovakvi oblici rada javljaju u
vremenima krize te uništavaju čitave genaracije kako bi
kapitalizam ostao na životu.
Osim toga, piše Jutarnji, od 1. srpnja tako ćemo na
raspolaganju imati 60 milijuna eura, a od 2014. do 2020. više od
milijardu eura za zapošljavanje mladih. Riječ je o programu koji
se zove Garancija za mlade, a taj
dokument svaka država članica kreira prema svojim
specifičnostima. Hrvatska će u tom programu imati 10 novih mjera
kojima će pokušati smanjiti broj nezaposlenih mladih ljudi koji
su sada evidentirani na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Iako je svima jasno kako je Mrsićeva mjera 'volontiranja za 1.600 kuna' doživjela potpuni krah, vladajući se ne daju i nastavljaju s ovom mjerom tvrdeći kako su 'uspješno zaposlili oko 10.000 mladih'. No, osim što ova mjera realno ne zapošljava mlade, ona snižava cijenu rada na tržištu i samo produbljuje problem.