"Prikazujemo 110 filmova, od čega u glavnom natjecateljskom programu 13 dugometražnih i deset kratkih, a riječ je o jednom od najboljih programa dosad", istaknuo je direktor festivala Boris T. Matić u srijedu na konferenciji za novinare.
"U glavnom programu je pet nacionalnih kandidata za Oscara, koji to još nisu bili dok smo ih odabirali za festival, pa izgleda da smo napravili dobar odabir", dodao je.
Dan dulji
Ovogodišnje, trinaesto izdanje Festivala traje jedan dan duže, umjesto u listopadu u studenom, što je Matić objasnio željom organizatora da dobiju što 'svježije' filmove i usklade se s velikim filmskim festivalima, poput Venecije, Toronta ili San Sebastiana, a promjena termina rezultirala je i većim brojem gostiju na zagrebačkom festivalu.
Program konkurencije obuhvaća filmove sa svih strana svijeta, od Skandinavije do pacifičkog otočja Vanuatu, a po dva filma dolaze iz Češke i Islanda, kod nas rado viđenih kinematografija, najavio je Matić.
Festival će otvoriti islandski film "Ovnovi" Grimura Hakonarsona, priča o dva tvrdoglava brata koji moraju izgladiti odnose nakon četrdeset godina ne bi li pasili svoja dragocjena stada ovaca. Taj je film islandski kandidat za Oscara, a već je proglašen najboljim u canneskom programu "Izvjestan pogled".
S Islanda dolazi i višestruko nagrađivani film "Vrapci" Runara Runarssona, hrvatska manjinska koprodukcija koja prikazuje odnos oca, vikend-alkoholičara koji živi kao da nema sutra i njegovog otuđenog sina tinejdžera.
Predstavnici češke kinematografije također se bave disfunkcionalnim obiteljima - kandidat Češke za Oscara, film "Kućna njega" Slaveka Horaka govori o patronažnoj sestri koja se cijeli život brine o drugima, no kada se razboli ne dobiva potrebnu potporu okoline, dok je "Obiteljski film", u režiji slovenskog redatelja Olmoa Omerzua, crna komedija o obitelji u kojoj baš sve što može poći po krivu, pođe po krivu. I danski kandidat za Oscara, drama "Rat" Tobiasa Lindholma, u fokus stavlja obitelj - onu koju razdvaja očeva ratna misija u Afganistanu.
Konkurencija donosi i laureate najznačajnijih svjetskih festivala - venecuelanski film "Izdaleka" Lorenza Vigasa, priču o turbulentnom odnosu dvojice muškaraca različite generacijske i klasne pripadnosti, koja je u Veneciji osvojila Zlatnog lava, kao prvi latinoamerički dobitnik te prestižne nagrade. Koscenarist filma je Guillermo Arriaga, scenarist "Babela", "Pasje ljubavi" i "21 grama".
Brazilski film "Neonski bik", dobitnik posebne nagrade žirija u programu "Horizonti", priča je o zgodnom jahaču brazilskog rodea koji sanja da postane modni dizajner, dok je mađarski "Saulov sin", prvijenac Laszla Nemesa, nekadašnjeg asistenta Bele Tarra, canneski dobitnik Velike nagrade žirija, nagrade FIPRESCI i nagrade François Chalais, napeti triler na temu holokausta .
Odrastanjem se bave filmovi "Ja, Earl i umiruća" Alfonsa Gomeza-Rejona, koji je na Sundance Film Festivalu osvojio Posebnu nagradu žirija i publike te "Novi klinac" Rudija Rosenberga, nagrađen na San Sebastianu.
O najboljim dugometražnim uratcima odlučivat će tročlani žiri - Levan Koguashvili, redatelj prošlogodišnjeg pobjednika "Blind Dates", Jessica Woodworth, redateljica čiji je film "Khadak" također prikazan na ZFF-u te Christoph Thoke, producent islandskog filma "O konjima i ljudima".
Festival slavi deset godina "Kockica"
Festival ove godine slavi deset godina svog nacionalnog natjecateljskog programa programa "Kockice" koji, istaknuo je izvršni direktor Hrvoje Laurenta, svake godine otkrije neku novu filmsku zvijezdu i proteklo se desetljeće afirmirao kao jedna od najznačajnijih domaćih platformi za promociju mladih filmaša.
Filmovi tog programa prikazivat će se tijekom čitavog tjedna, paralelno uz međunarodni kratkometražni program, a među među jedanaest hrvatskih filmova je i "Belladonna" Dubravke Turić, venecijanski laureat u sekciji "Horizonti".
O pobjednicima obaju programa odlučuje jedan žiri, u kojemu su redateljica Sonja Tarokić, redatelj Andrei Cretulescu i Sata Cissokho iz Memento Filmsa.
Osim što u konkurenciji dugometražnih filmova više neće biti dokumentaraca, ovogodišnja novost festivala je i što Program Plus, namijenjen srednjoškolcima, postaje natjecateljski o čemu će odlučivati mladi žiri, dok pod novim imenom, Žuta Bibijada by RBA, što je program koji svake godine posjeti oko tri tisuće djece, ponovno donosi odabrane europske filmove za najmlađu publiku.
ZFF u popratnom programu donosi "Velikih 5", "Ponovno s nama", te "Dan LUX filma" kao nastavak naše suradnje s Europskim parlamentom. Program "Moj prvi film" ove se godine fokusira na bosansko-hercegovačku kinematografiju, dok će se dokumentarci prikazati u programu "Making of", posvećenom procesu stvaranja poznatih dugometražnih igranih ostvarenja. U povodu 100. godišnjice rođenja Orsona Wellesa Festival mu priređuje retrospektivu, te u suradnji s Gliptotekom HAZU izložbu.
Festival će pratiti i projekcije filmova s prijašnjih izdanja te kronike na trećem programu HRT-a, dok će se u suradnji s generalnim sponzorom Hrvatskim Telekomom, dio filmova moći pogledati putem MAXtv videoteke. Ulaznice su ove godine jeftinije, a osim na festivalskoj blagajni, kupuju se i na internetskoj stranici ZFF-a.
