'Za razliku od HDZ-a, mi smo više iskoristili EU fondove'

Novo ruho šibenske tvrđave sv. Mihovil djelom je financirano iz IPA predpristupnog fonda Europske unije.

"Dobiveno je zapravo milijun eura bespovratnih sredstava - to je oko 60 posto iznosa cijelog projekta", izjavila je Gorana Barišić Bačelić, voditeljica Odjela za upravljanje objektima fortifikacijskog sustava.

Iz grada poručuju kako je procedura bila duga i komplicirana, ali se isplati javiti.

"Vi možete napraviti jednu super priču, prijaviti i dobiti sredstva koja sami ne biste imali", poručuje Matija Bumbak, Pročelnik za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj.

Potpredsjednik Vlade misli da je u korištenju EU fondova napravljeno sve što se moglo. U dvije i pol godine dogovorili su, kaže, oko 500 milijuna eura novih projekata u odnosu na 250 ugovorenih u posljednje četiri godine mandata HDZ-a. Ubrzali su i isplatu.

"Mi smo isplatili iz nacionalnog fonda negdje 300 milijuna vrijednosti projekata, dok smo zatekli isplaćenih negdje 130 milijuna isplaćenih u protekle 4 godine", kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Iskorištenost predpristupnih fondova dignuta je s 37 na 78 posto, a prema transakcijama s Europskom komisijom, u prvih pet i pol mjeseci Hrvatska je u plusu 740 milijuna kuna, dok je lani zabilježen višak od 136 milijuna kuna. Hrvatska je do sada uz pomoć fondova uzela milijardu eura, ili 65 posto svih sredstava na raspolaganju.

"Dobro smo koristili fondove, koristit ćemo ih još bolje. Tu smo među boljim državama. Bez obzira što se s vremena na vrijeme pojavi neki članak koji ljude sludi", izjavio je premijer.

I HNS misli da se Hrvatska odlično snašla, ali da može i bolje. Treba se ugledati u Španjolce, poručuje potpredsjednica Vlade.

"Njihova preporuka je bila - imajte dvostruko ili trostruko projekata od onoga kolko imate novaca. Jer neće vam svi proći i to je najefikasniji način", smatra potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Nije bitno koliko se uzme nego za što i je li to potrebno poručuju stručnjaci. Uz to država prijave ocjenjuju po redoslijedu zaprimanja što je jedanko načelu tko prvi, njegova djevojka, upozorava neovisna konzultantica za EU fondove Ariana Vela.

"Novac se troši dok se ne potroši da tako kažem i ako je vaš poštanski službenik bio brži pa ste vi poslali u 8:01 ići ćete u evaluaciju prije nego nekto tko je u isto vrijeme bio u pošti".

Veću iskorištenost fondova koče neujednačeni kriteriji provjere, nedovoljno obrazovani službenici, netransparentni natječaji koji se često mjenjaju, nejasne upute, ali i apsurdi poput ovoga:

Jedna tipična projektna prijava sadržava čak 12 dokumenata koje sve morate poslati poštom budući da ne postoji elektronički oblik prijave. Takvu praksu ima samo još 5 članica država EU.

Pred Hrvatskom je sedmogodišnje razdoblje u kojem može povući više od 11 milijardi eura iz strukturnih fondova. Grčić upozorava da će se učinci investicija iz tog programa vidjeti tek za dvije do 4 godine. Uz to:

"Ta sredstva moći će se koristiti tek kada budu usvojeni operatvini programi za novo financijsko razdbolje, a taj proces programiranja je u toku u cijeloj Europi", dodaje Grčić.

Kod nekih očito brže nego u Hrvatskoj.

"Jedna Poljska ih ima 22 i već sada su oni usvojeni. Poljska već sada može koristiti novac za 2014. godinu što Hrvatska neće moći do sredine 2015. godine", dodaje Vela.

Inače, od milijardu eura iz IPA-a predpristupnog fonda dostupnih Hrvatskoj, unatoč visokom postotku ugovorenih projekata, do sada je isplaćeno manje od 50 posto dostupnog novca.