Za pad industrijske proizvodnje za 9.4 posto u odnosu prošlogodišnji travanj ministar financija Slavko Linić okrivio je naftne kompanije i HEP, koje uvoze umjesto da proizvode naftne derivate i električnu energiju.
"Rafinerije rade vrlo malo, derivati se uvoze, a to je put ka njihovom zatvaranju što je nedopustivo i žalosno te nije politka Vlade, a ne bi trebala biti ni politika vlasnika Ine", rekao je Linić na današnjoj konferenciji za novinare HBOR-a na kojoj su predstavljene nove kreditne linije te banke, odgovarajući na pitanje što najnoviji podaci o padu industrijske proizvodnje govore o stanju hrvatske industrije.
Linić dodaje i da HEP ne bi bio u tolikoj mjeri pogođen sušom da je ulagao u akumulacije te bi proizvodio i izvozio, a ne uvozio električnu energiju.
Pored toga, kaže Linić, problem je i brodogradnja koju je važno restrukturirati, a treba se boriti i za pokretanje proizvodnje u Željezari Sisak.
Prema Linićevoj ocjeni, pad industrijske proizvodnje nije problem inozemnih tržišta nego hrvatski problem bijega od industrije i okretanja uvozu pri čemu se, kako je rekao, zapuštaju vrlo konkurentne industrije.
Upitan hoće li pad industrijske proizvodnje utjecati na kretanje BDP-a, odgovorio je potvrdno te dodao kako je evidentno da treba povećati proizvodnju nafte i plina, pokrenuti investicije u HEP-u, željezaru Sisak i brodogradnju te početi restrukturiranje željeznice i razvoj novog putničkog vlaka.
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju pala za 9.4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od studenoga 2009. godine. Prema desezoniranim podacima, industrijska proizvodnja u travnju porasla za 1.2 posto u odnosu na ožujak, dok je u odnosu na travanj prošle godine pala za 9.4 posto. Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala za 7.1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Na pitanja kako komentira podatak o više od 80 tisuća radnika koji rade, a ne primaju plaću, Linić je kazao je kako su za to odgovorni poslodavci.
"Vlasnici se moraju pobrinuti za plaće, a mogućnosti osiguranja novca za plaće ima, posebno otkad su omogućena zaduženja tvrtki uz puno labavija jamstva nego dosad", kaže Linić.
"U poduzećima u državnom vlasništvu, uprave su dužne redovno isplaćivati plaće, a ako to ne mogu moraju poduzeti potrebne mjere", rekao je.
