Od seksualnog zlostavljanja u izbjegličkim kampovima do dodatnog posla i većeg rizika od razvoja bolesti, žene bi mogle nositi itekako veći teret klimatskih promjena.
Prisilne seobe
Razlog tomu je pogoršanje ekstremnih vremenskih uvjeta i ostalih klimatskih promjena koje tjeraju ljude na seobe u nova područja kako bi preživjeli, prenosi World Economic Forum.
Međunarodna humanitarna agencija CARE International napravila je istraživanje i prikupila podatke koji kažu da će žene više patiti od posljedica klimatskih promjena od muškaraca.
Znanstvenici očekuju da će prisilne seobe biti jedan od najučestalijih i najrazornijih efekata za ranjive skupine ako globalno zatopljenje ne bude ograničeno na međunarodno dogovoreni maksimalni porast od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsku razinu.
"Ovaj izvještaj nam pokazuje da klimatske promjene pogoršavaju postojeće rodne razlike, sa ženama na prvoj crti u suočavanju s najgorim posljedicama", rekla je glavna tajnica CARE-a Sofia Sprechmann Sineiro.
Primjerice, žene i djevojčice koje su preživjele tajfun Idai, koji je pogodio Mozambik, Zimbabwe i Malawi 2019. godine i dalje se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama za zdravlje zbog jedva dostatnog pristupa osnovnim sanitetskim proizvodima i uslugama.
U Etiopiji, gdje je otprilike 200.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom zbog prošlogodišnjih suša i poplava, brojni stanovnici prisiljeni su živjeti u skloništima koja su najčešće prepunjena preko svojih kapaciteta.
Žene koje ondje borave češće se susreću sa seksualnim nasiljem, a ono se događa i na dužim i češćim putovanjima u potrazi za vodom i drvom za ogrjev.
Problem u skoroj budućnosti
Sven Harmeling, koji se u CARE-u prvenstveno bavi politikama vezanim uz klimatske promjene, kaže da je prisilno iseljavanje uzrokovano klimatskom krizom već postalo surova realnost milijuna ljudi.
"Ako globalno zagrijavanje nastavi napredovati ovim tempom, tako da imamo tri ili više Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, situacija bi mogla nepovratno eskalirati i istjerati na stotine milijuna ljudi iz njihovih domova", rekao je Harmeling i dodao da bi utjecaj klimatskih promjena mogli osjetiti već za nekoliko godina.
"Mnoga su područja već nekoliko puta bila pogođena klimatskim šokovima i dizanjem razine mora, što otežava povratak raseljenih stanovnika na ta mjesta".
Klimatski ekstremi mogli bi natjerati sve više muškaraca da napuste svoje domove u potrazi za zaradom što stavlja dodatni teret na žene koje će onda morati ostati na tim područjima i ostvariti novi način da zarade, a ujedno i brinuti o obitelji", upozorio je Harmeling.
Veće potpore za žene
U izvješću piše da bi vlade i humanitarne udruge trebale prikupiti više informacija o tome kako će žene i djevojčice biti pogođene seobom zbog klimatskih promjena, a sve da bi bolje razumjeli njihovu situaciju i pokušali je olakšati.
Trebalo bi također povećati novčane potpore ženama za prilagodbu uvjetima na toplijem planetu kao što su, primjerice, izbor otpornih poljoprivrednih kultura ili postojanje svojevrsnih mikro kredita kako bi manji broj njih bio protjeran iz svojih domova.
Iz CARE-a tvrde da u većini zemalja klimatske mjere koje se podupiru iz sustava javnog financiranje ne pridaju pažnju ženama na adekvatan način. Pozivaju da se najmanje 85 posto sredstava za adaptivne projekte usmjere na rodnu ravnopravnost što bi trebao biti jasan cilj do najkasnije 2023. godine.
