Snimke razornih tornada koji za sobom ostavljaju pustoš obično dolaze iz Amerike. Ovaj put stigle su nam iz susjedstva, pa se mnogi danas pitaju jesu li tornada moguća u Hrvatskoj? Odgovor je - DA! Već je bilo i žrtava. Tijekom ljeta se često mogu vidjeti pijavice, za koje se kaže da su tornada na moru. Evo kako uopće nastaju i kako se ponašati u slučaju jakog tornada.
Tornada u Europi nisu toliko rijetka koliko se možda čini. Razorni meteorološki ekstrem pogodio je i Hrvatsku - prije 129 godina kod Novske prevrnuo je željeznički vagon od 13 tona.
„Na žalost, u tom vagonu je bilo 50-ak putnika, neki od njih su ozlijeđeni a jedna osoba je i poginula, dok je drugi vrtlog prešao preko šume i počupao oko 150 tisuća stabala“, rekla je voditeljica Centra za klimatološka istraživanja Ivana Herceg Bulić.
„Međutim, zanimljivo u nedavnoj prošlosti jedna malo jača pijavica uspjela je 1994. zaokrenuti trajekt ispred Bibinja, tako da povremeno imamo takve događaje i oni su rijetki u Hrvatskoj“, poručio je klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.
Jednom takvom svjedočio je i tajnik HGSS-a - 1973. na Medvednici.
„I dan danas se mogu vidjeti razmjeri jer ta šuma nije narasla, to je bilo kao da su pokošena drveća od 20-30 metara. Ležala su na sve strane na tom prostoru, tako da se to može dogoditi i ovdje jednog dana“, prisjetio se tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja Darko Berljak.
„Naravno da možemo očekivati takve pojave, međutim vrlo teško je govoriti o tome kada ih možemo očekivat, u kojoj mjeri one mogu biti, koliko mogu biti energične, kakvu će štetu nanijeti – to bi bilo sve na razini špekulacija, a ne pravih meteoroloških prognoza“, tvrdi voditeljica Centra za klimatološka istraživanja Ivana Herceg Bulić.
Preduvjet stvaranja tornada je topla i vlažna zračna struja. Takav se zrak uzdiže i na visini susreće s hladnim suhim zrakom. Otpušta se toplina i strujanje postaje sve jače, a hladni zrak tone prema dolje. Zatim, laički rečeno, usisava sve preko čega prođe.
„S obzirom na to da je taj lijevak relativno uzak oni razaraju malo područje širine nekoliko stotina metara, ovisno o njihovoj veličini, a oni jače snage mogu obuhvatiti jače područje“, pojasnio je docent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mladen Maradin.
A kako se ponašati u slučaju da se dogodi, iz HGSS-a kažu – slično kao i kod potresa.
„Obavezno se treba maknuti od prozora, jer od tog udara najčešće prvo prsnu stakla, a isto tako može, ako su ti jaki vjetrovi, kod tornada doći do urušavanja krovova, čak i zidova“, upozorio je tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja Darko Berljak.
Šanse da u Hrvatskoj doživimo razorni tornado nisu velike, ali zahvaljujući klimatskim promjenama, i to bi se u budućnosti moglo promijeniti.
