Pogledom u državnu blagajnu Vlada može biti zadovoljna. U prva četiri mjeseca proračunski prihodi veći su za gotovo dvije milijarde kuna, što je pet i pol posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Rashodi su se smanjili za 0.8 posto, čime je ukupni deficit prvog kvartala manji za 2.1 milijardu kuna. "Po prvi put u hrvatskoj povijesti u 22 godine budžet je i realno i nominalno smanjen, troškovi države su smanjeni, ima još prostora, ali je smanjen", kazao je Radimir Čačić. Poreznom reformom, povećanjem PDV-a, ali i naplatom, država je ove godine inkasirala 1.3 milijarde kuna, čak sedam posto više nego 2011. godine. Skočili su prihodi od PDV-a i poreza na dohodak i dobit. "Proračun je stabilan, i nije jedini u Europi koji je stabilan. Ali nema rasta. I ova godina će biti jako teška", bio je oprezan premijer Zoran Milanović. Ekonomski rast Vlada će pokušati ostvariti i velikim investicijskim projektima, pa tako razuvjeriti kritičare koji hrvatsko gospodarstvo i ove godine vide u padu. Neki od ekonomskih stručnjaka pak u međuvremenu poručuju da je sređivanje državnih financija važan korak k oporavku. "Do oporavka će svakako doći, ovo nisu prve brojke koje najavljuju oporavak. Da sam MMF ili kuća koja donosi rejting, ja bi bio zadovoljan s ovim", pojasnio je makroekonomist Ante Babić. Premijer se osvrnuo i na ono što čeka građane u ovoj godini. Prema njegovim riječima, građani će morati raditi više, teže i pametnije, samo kako bi se zadržao standard. No, kako ga podignuti? "Da bismo ga digli, morat ćemo raditi možda ne puno, ali bitno drugačije, pametnije i inteligentnije", poručio je Milanović. Građani, koji zasad osjećaju samo skuplj život, različito gledaju na puniju državnu blagajnu. Dok se država može pohvaliti i boljim prihodima od trošarina, iz brojki je jasno da Hrvati sve manje troše na gorivo, a sve više na cigarete. U istom razdoblju, unatoč najavljenim rezovima, država je na zaposlene u državnim službama potrošila čak 136 milijuna kuna više nego u lanjskom prvom kvartalu.