Ukupno 38 posto hrvatskih građana pozitivno gleda na prvu godinu članstva Hrvatske u EU - njih 35 posto smatra da rezultati eventualnih pogodnosti od EU ne mogu biti vidljivi jer je prošlo premalo vremena od priključenja, dok njih tri posto smatra da je Hrvatska dobila jako puno ulaskom u europski savez, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK - Centar za istraživanje tržišta.
Manje od trećine građana, njih 28 posto, članstvo Hrvatske u EU ne smatra dobitnom kombinacijom jer drže da nam je ili lošije (13 posto) ili da ulaskom nismo dobili nikakve pogodnosti (15 posto).
Trećina građana, njih 32 posto, smatra da je Hrvatska dobila samo neke pogodnosti ulaskom u EU, dok preostale nije uspjela iskoristiti.
GfK je prije godinu dana, povodom ulaska Hrvatske u EU, proveo istraživanje o tome što donosi prva godina članstva. Kod većine aspekata hrvatski građani nisu očekivali nikakve promjene, bilo u negativnom ili pozitivnom smjeru.
Najveći broj ispitanika očekivao je nepromijenjeno stanje u godinu dana članstva Hrvatske u EU, a najveći optimizam građani su tada pokazali u vezi turizma, gdje je polovica očekivala poboljšanje.
Veća doza optimizma u pogledu poboljšanja situacije zbog ulaska zemlje u EU mogla se vidjeti i kod sudstva, zaštite okoliša, školstva, te zaštite potrošača.
Nakon prve godine članstva građani su pitani o njihovoj percepciji situacije u tim istim aspektima, a prognoze na temelju njihovih očekivanja pokazale su se najtočnijima kod zaštite okoliša i sigurnosti građana. Naime, 30 posto građana je očekivalo poboljšanje u zaštiti okoliša, a isti broj građana je primijetio poboljšanje u tom aspketu nakon godine dana članstva.
Turizam je i dalje grana kod koje je najveći broj ispitanika (33 posto) primijetio pozitivan pomak zbog ulaska u EU, no ipak je znatno manji broj onih koji su poboljšanje primijetili (33 posto), u odnosu na one koji su ga očekivali (50 posto).
Uz turizam i zaštitu okoliša, pozitivne prognoze ostvarene su i u bankarskom sustavu, gdje je nešto više građana (25 posto) primijetilo pozitivne promjene u odnosu na postotak onih koji su ih prognozirali (21 posto).
Najveća razlika između očekivanog i dobivenog je u sudstvu, gdje je prije godinu dana 32 posto građana očekivalo pozitivne promjene, dok je samo njih 11 posto takve promjene uistinu i primijetilo.
Razočaranje se može uočiti i u vezi školstva, gospodarskog razvoja i zaposlenosti. Pozitivne promjene u školstvu očekivalo je 27 posto hrvatskih građana, dok ih je samo 12 posto uočilo, njih 20 posto je očekivalo poboljšanje u gospodarstvu i zaposlenosti, a samo pet posto ih je primijetilo.
Pozitivne pomake u najmanjoj mjeri uočavaju stanovnici Dalmacije - kod turizma samo je njih 15 posto primijetilo poboljšanje, kod zaštite okoliša njih 14 posto, a u zaštiti potrošača samo osam posto.
