Predstavnici sindikata u ponedjeljak su demonstrativno napustili sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava MarkomPavićem na kojem su razgovarali o najavljenoj mirovinskoj reformi jer, tvrde sindikalci, ministar nije uvažio njihove prijedloge pa su dovedeni pred gotov čin, zbog čega najavljuju izlazak radnika na ulice.
Mirovinska reforma i napuštanje sastanka bile su teme razgovora sindikalista MladenaNovosela i državne tajnice u resornom ministarstvu MajdeBurić u HRT-ovom Studiju 4.
Žestoka rasprava u studiju
Nakon što je Novosel izjavio da su sindikati napustili pregovore jer pregovora nije ni bilo, došlo je do žustre rasprave između suprotstavljenih strana. "Slažem se s gospodinom Novoselom o važnosti socijalnog dijaloga", rekla je Burić.
"Ali, vi morate znati što je to socijalni dijalog", uzvratio je Novosel nakon čega je državna tajnica povisila ton.
"Nije partnerski odnos ako se jedan od dionika digne, otvori vrata i ode. To niti je socijalni dijalog, niti je partnerstvo", rekla je Burić na što ju je prekinuo Novosel. "Također nije ni socijalni dijalog kada se socijalne partnere doslovno omalovažava", zaključio je sindikalist.
Prosvjed kroz 30-ak dana
Nedugo nakon gostovanja na HRT-u Novosel je za Dnevnik.hr otkrio kako su dogovori sindikalnih središnjica oko prosvjeda već počeli te bi se on mogao održati kroz narednih 20 do 30 dana.
"Do održavanja prosvjeda razgovora s ministarstvom više nema", poručio je Novosel dodajući da ovo nije politički ili svjetonazorski prosvjed, već skup za budućnost svih radnika, studenata i umirovljenika i njihove djece.
"Naši ključni zahtjevi su da se razgovara o povratku dobne granice za mirovinu sa 67 na 65 godina, a ne obratno. Htjeli smo razgovarati i o dodatnom stimuliranju radnika koji dulje ostaju u svijetu rada, a ne o uvođenju dodatne penalizacije. Ministar umjesto toga želi razgovarati o povećanju minimalne mirovine za tri posto. Ona trenutačno iznosi oko 900 kuna i to je čisti populizam. Želi da razgovaramo kako će budući i sadašnji umirovljenici moći raditi pola radnog vremena. Danas kada mladi iseljavaju iz zemlje, netko bi trebao zapošljavati umirovljenike umjesto da potiče mlade da ostaju u Hrvatskoj. Takva ideja je zaista van svake pameti“, rekao je Novosel za Dnevnik.hr.
Podsjetimo, sindikati su, kako tvrde, napustili sastanak nakon što je ministar Pavić odbio pregovarati o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu i penalizaciji za prijevremeni odlazak u mirovinu.
"Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenja radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljenja te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u 1. mirovinski stup", doznaje se iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Ciljevi reforme
Reforma će ići u smjeru povećanja mirovina sadašnjim umirovljenicima i smjeru njihova ponovnog uključivanja u tržište rada.
"Za buduće umirovljenike odnosno one koji će ići u mirovinu sljedećih 10 do 15 godina, a koji će bez reforme imati 600 do 700 kuna kuna manju mirovinu, ići će u smjeru izjednačavanja sa sadašnjim umirovljenicima, a za one najmlađe koji će 40 godina provesti u sustavu oba mirovinska stupa, u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa", najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
"Cilj je dugoročna održivost mirovinskog sustava, ali i povećanje i adekvatnost mirovina za sadašnje i buduće umirovljenike", istaknuo je Pavić napomenuvši kako hrvatski prosječni umirovljenik ima 30 godina staža, a primjerice Nijemac 37 godina, te kako godišnje za mirovine nedostaje 17 milijardi kuna.
Prema prijedlogu mirovinske reforme, muškarci i žene u starosnu mirovinu će od 2031. godine ići sa 67 godina života. Prema sadašnjem zakonu sa 67 godina išli bi tek od 2038. godine.
Također prema prijedlogu odlazak u prijevremenu mirovinu penalizirat će se s 0,34 posto za svaki mjesec, odnosno 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Mirovinskom reformom se predlaže i proširenje rada uz mirovine na korisnike starosnih mirovina, korisnike prijevremenih starosnih mirovina i umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe. To znači da će ti umirovljenici moći raditi do četiri sata dnevno uz primanje mirovine u punom iznosu.
Predlaže se i povećanje minimalne mirovine za tri posto, kao i rješavanje pitanja dodatka na mirovinu od 27 posto. Naime, pravo na taj dodatak imali bi osiguranici rođeni 1962. i mlađi koji se odluče ušteđevinu iz drugog stupa prenijeti u prvi stup, doznaje se iz ministarstva.
Cilj reforme i jačanje drugog mirovinskog stupa
Izračuni pokazuju da bi osoba rođena 1962. s prosječnom plaćom i 35 godina staža imala iz oba mirovina stupa 600 kuna manju mirovinu od osobe koje je rođena godinu dana ranije. Zato se za njih predlaže mogućnost pravo izbora povoljnije situacije. Izračuni pokazuju i da trošak dodatka od 27 posto do 2040. iznosi 40 milijardi kuna.
No taj dodatak, poručuje ministar Pavić, ne rješava pitanje 300 tisuća hrvatskih građana rođenih nakon 1962. a koji primaju minimalnu plaću ili plaću do 75 do 85 posto prosječne plaće. Naime, oni će i s dodatkom biti ispod minimalne mirovine. "I za njih ćemo osigurati prijelaz u prvi stup kako bi im se osigurala barem minimalna mirovina", najavio je.
Ministar Pavić posebno ističe kako je cilj reforme i jačanje drugog mirovinskog stupa kao i širenje mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Tako se reformom od 2020. planira povećanje doprinosa za drugi stup na 5,5 posto, a od 2022. na šest posto. Planira se i unapređenje trećeg mirovinskog stupa, dobrovoljne mirovinske štednje putem poticaja poslodavcima i članovima.
Reforma će ići i u smjeru smanjivanja naknada obveznih mirovinskih fondova kao i naknada mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) kako bi više novca ostalo na računima građana i kako bi isplate iz drugog stupa bile veće.
U tom smjeru ministar Pavić najavio je početkom iduće godine osnivanje državnog MOD-a pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
