Ekonomsko nasilje zakonski je definirano od 2009. godine, podsjetila je predsjednica Baba Sanja Sarnavka. Ekonomsko nasilje podrazumijeva uskraćivanje i oduzimanje novca, neplaćanje alimentacije i ostale oblike kontrole, koja ostavlja žene bez sredstava za život.
"Mi definitivno znamo da kada bi žena nazvala policiju i rekla mene muž ekonomski zlostavlja, da bi se policija slatko nasmijala i rekla i što sad? Nema masnica, jer kod nas policija najčešće misli da treba reagirati samo na fizičko nasilje", poručila je Sarnavka. U Hrvatskoj skoro svaka treća žena koja živi sa svojim partnerom trpi ekonomsko nasilje.
Uz ljubav, tu ima i puno imovinsko pravnih odnosa
"Mi hoćemo sada postaviti pitanje: na koji način institucije, kad već to imamo u zakonu, namjeravaju ili mogu uopće reagirati?", kazala je Sarnavka.
Jedan od glavnih zaključaka istraživanja je da su iskustva žrtava nasilja vrlo slična u svim zemljama u regiji. "Iskustva žena iz opće populacije su različita, ali one koje su žrtve doživljavaju vrlo slične obrasce ponašanja. Ekonomsko nasilje jednako je kao i fizičko i psihičko nasilje. Nije bitno gdje se događa, događa se po sličnim obrascima", objasnila je voditeljica istraživanja Ksenija Klasnić.
Zbog toga je vrlo važna prevencija, odnosno edukacija mladih osoba, prije nego što stupe u partnerski odnos, poručila je Sanja Sarnavka i dodala kako se osim ljubavi tu događa i puno imovinsko pravnih odnosa.
"Jedna od najučestalijih stvari koje su problematične u Hrvatskoj je da žena uđe u kuću ili vlasništvo partnerovih roditelja, da se nikada ne prebaci nekretnina na sina, da žena ulaže 10, 20 ili 30 godina u nekretninu, da bi na kraju bila izbačena. Tada nema što dijeliti s partnerom jer na njega ništa ne glasi", zaključila je predsjednica BaBa.
