Kako piše list, oko 40.000 građana moglo bi preseliti u okolna mjesta, a u Dubrovnik bi dolazili samo zbog posla. Kako bi zadržali ljude u gradu, dubrovačke gradske vlasti osmislile su program vertikalnog obrazovanja u pet faza, od vrtića do sveučilišta, koji je opširno predstavljen u članku. Navodi se tako kako grad ulaže 530.000 eura u vrtiće u kojima će se koristiti priručnik Mense te kako zapošljava dodatne nastavnike da bi djeci u osnovnoj školi ponudili cjelodnevnu nastavu.
Tu su i sredstva koja se izdvajaju za dodatne nastavnike koji pripremaju srednjoškolce za maturu, kako bi se što uspješnije upisali na željeni studij. Zatim, grad studentima nudi stipendije i zajmove do 20.000 eura, s tim da grad pokriva kamatu od 6,5 posto dok je student na fakultetu plus jednu godinu nakon diplome. Dosad je odobreno 212 takvih zajmova, a studentima koji su odlični na fakultetu nudi se mogućnost otpisa zajma. Također, u Zagrebu se sprema otvorenje kluba dubrovačkih studenata, u kojem će "zaposlenik grada paziti da studenti uče, a ne partijaju previše", navodi Financial Times.
Naposlijetku, grad nudi pomoć pri pronalaženju posla nakon završenog studija, i to tako što izdvaja 2.500 kuna na mjesec za plaću novodiplomirane osobe koja se na godinu dana probnog rada zaposli u lokalnoj tvrtki. Zasad je sklopljeno 70 takvih ugovora. Tu je još i mjera kojom grad nudi besplatan uredski prostor za 12 kompanija (s 27 zaposlenih) kao svojevrsni 'inkubator' za stvaranje novih poslova.
U zaključku, Financial Times navodi kako gradonačelnik Vlahušić nema predodžbu koliko će njegove mjere utjecati na rezultate studenata, postotak završavanja fakulteta, ili koliko će održati populaciju grada stabilnom. "Poboljšanje pristupa obrazovanju samo je jedan faktor zbog kojeg bi ljudi mogli ostati u Dubrovniku", navodi se na kraju, s opaskom kako je pitanje je li cilj gradskih vlasti realističan u području gdje gotovo i nema ulaganja u projekte izvan turističkog sektora.
