Nakon dvaju propucavanja migranata, od čega se posljednje dogodilo jučer kod Mrkoplja, postavlja se pitanje postupa li hrvatska policija brutalno prema izbjeglicama. U posljednje je vrijeme primijećen veći priljev izbjeglica na hrvatsku granicu. S obzirom na stanje migrantskog kampa Vučjak i veliki broj izbjeglica koji se nalaze u Bosni i Hercegovini, nameće se pitanje zašto tamošnje vlasti ne kontroliraju vlastite granice, već pretvaraju svoju zemlju u hotspot.
O tome je bilo rasprave u jučerašnjem Otvorenom, a emisija je počela najnovijim slučajem propucavanja migranta koji je pružao otpor policajcu. Načelnik Uprave za granicu u Ravnateljstvu policije Zoran Ničeno rekao je kako se za objašnjenje ovog događaja treba vratiti nekoliko mjeseci unatrag.
"Moram se vratiti na proljeće kada je lokalna zajednica, Mrkoplja, Gorskog kotara, županije Primorsko-goranske zajedno s policijom detektirala imovinskih kaznenih djela na štetu stanovništva Gorskog kotara čiji su mogući počinitelji migranti koji koriste taj put u svom pokušaju da ilegalno prijeđu preko Hrvatske. Policija je poduzela opsežne mjere svoje nazočnosti na tom području i osiguranjem veće sigurnosti građana koji žive na tom teško pristupačnom terenu. Prije dva dana u kišnim uvjetima u šumi grupa policajaca je bila u zasjedi u čekanju prolaska grupe migranata za koje smo znali da će doći do nas. Prilikom postupanja dio grupe se dao u bijeg, policajci su trčali za njima. Policajci na mjestu događaja su pokušali zaustaviti migrante, jedan od trojice je pružao otpor i nasrnuo na policajca. U tome nasrtaju je došlo do opaljenja iz pištolja i do prostrijelne rane", rekao je Ničeno.
Migrant je lakše ozlijeđen u rame te je smješten u bolnici, gdje je izvan životne opasnosti. Ničeno je zaključio kako se radi o nesretnoj koincidenciji što su se u kratkom vremenu dogodila dva ranjavanja te dodao kako nema zapovijedi o upotrebljavanju oružja, već se policija drži Pravilnika o uporabi vatrenog oružja.
Svađa zbog Vučjaka i granice
No, najveći migrantski pritisak nije u Gorskom kotaru, već nešto južnije, u Bihaću. Tamošnji gradonačelnik, Šuhret Fazlić, već se dvije godine nosi s migrantskom krizom.
"Jedini smo u BiH koji smo sačuvali obraz i jedini koji su od prvog dana pokazali humanost prema tim ljudima su Bišćani. Teret migrantske krize ustvari nose Bišćani. Ne postoji migrantska kriza u BiH nego u Unsko-sanskom kantonu odnosno u Bihaću i djelomično u Velikoj Kladuši. Malo me iritira kad me pitate kakvo je stanje u Vučjaku. Pitajte me kakvo je stanje u hotelu Sedra, gdje je 500 migranata, kakvo je stanje u Bili u tvornici rashladnih aparata gdje je 2000 migranata dvije godine, u Boriću gdje ih je 500. U Vučjaku ih je oko 600 do 1000. Vučjak je nastao u proljeće ove godine kada je Bihać došao u opasnost da bude pregažen od 1000 migranata, rekao je Fazlić.
Dodao je kako je Vučjak odabran zbog toga jer se radi o zemljištu u njihovu vlasništvu, na kojem su migranti već boravili te da je to jedna od dvije prikladne lokacije koju imaju. Potom je naveo kako je Hrvatska, zajedno s EU-om, pokazala vrhunac licemjerja po pitanju kampa Vučjak i dodao kako novinari ondje dolaze zimi, snimaju blato i spočitavaju mu neke stvari.
"Sada gradonačelnik hoće pokazati da je bajna situacija u Vučjaku. Situacija je tamo katastrofalna, smješteni su migranti u nehumanim uvjetima, u takvim uvjetima ni životinja ne bi opstala. Gradonačelnik priča kao da je tamo okej", rekao je novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab, na što mu je Fazlić odvratio:
"On je formiran da kad migranti dođu u centar grada i peru donje rublje na plaži, da kad uđu ljudima u dvorište i dignu najlon da ih policija pokupi i odveze u Vučjak gdje imaju dva obroka na dan, vodu i struju. Vučjak ostavljamo jer biramo ili će grad biti pregažen od 1000-2000 migranata ili ćemo imati Vučjak gdje se mi jedini trudimo da pomognemo migrantima, a dijele nam lekcije iz Europe kako trebamo biti humani i neće pomoći da se to riješi."
Ne želi da mu drže lekcije
Diab je na to upitao koliko je europskog novca dobila BiH i kamo je taj novac nestao. Zaključio je kako u Vučjaku nema vode i kako se punjenje mobitela s agregata naplaćuje jednu konvertibilnu marku, a da lokalni šerifi naplaćuju robu tri puta skuplje nego u Bihaću. Fazlić mu je uzvratio kako nije "došao ovdje da mi vi držite lekcije", a u svađu se uključio i Ničeno.
"Cijeli je slučaj nekakva demagogija koja okreće stvari. Razumijemo gradonačelnika i ljude u Bihaću koji su suočeni sa sigurnosnim i humanitarnim problemima. Postoje objektivni razlozi, međutim smještaj kampa na samoj granici prema Hrvatskoj je usmjeravanje tih migranata na ilegalni prelazak u Hrvatsku s time da se cijelo vrijeme implicira da je hrvatska policija kriva za to humanitarno stanje u Bihaću. Hrvatska policija nije kriva za humanitarnu katastrofu. Hrvatska kad je gradila svoje prihvatne centre nije ih gradila na slovenskoj granici da čim prije odu iz Hrvatske nego ih je gradila na granici sa zemljom iz koje su dolazili", rekao je Ničeno.
Fazlić je potom iznio niz optužbi na račun hrvatske policije, potvrđujući ranije navode iz domaćih medija.
"Čekam dvije godine da ovo kažem. Vaše je legitimno pravo da vi štitite svoju granicu, svoju državu. To je legitimno, vi to trebate raditi. Ali nije u redu što ljude koji uđu u Šidu, koji uđu na Bajakovu, vraćate u Bihać, ne na službeni granični prijelaz, nego u šumu. Svojim sam očima vidio i razgovarao s dvojicom Iranaca, 10 Alžiraca i 40 drugih ljudi. Osobno sam razgovarao s policajcem koji ulazi u Bosnu s dugim cijevima, znam mu i ime. Nemojte da čovjek ostane bez posla. Koji je interes da ja lažem?", zaključio je Fazlić te odmah dobio odgovor Ničena:
"A zbog kojeg razloga i koji su to motivi da Hrvatska policija tako postupa? Koji je interes da ja lažem? Nema tog interesa. Hrvatska ima svoje legitimno pravo zaštite svoje državne granice. Mi imamo legitimno pravo štititi našu granicu i to ćemo činiti i dalje", ustvrdio je Ničeno.
"Vi njih šaljete u Bihać bose, isprebijane, gladne, žedne, u Bohovo u Kulen Vakuf ulaze, prolaze ljudima kraj kuća, upadaju ljudima u dvorišta. Mi hranimo, pojimo, dajemo im zdravstvenu zaštitu. To je nama problem. Vi to trebate raditi, samo na regularan način, kako zakon kaže, a ne tjerati ih kroz šumu", ustvrdio je bihaćki gradonačelnik.
Pushback je propaganda
Burnu svađu je završio predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić nazvavši priče o policiji, premlaćivanju migranata i pushbacku - propagandom. No, kako god bilo, humanitarna situacija je teška, a to pogoršavaju postupanja pojedinaca iz policije, smatra Sandra Benčić iz političke platforme Možemo.
"Nikada nije bilo teže zagovarati ljudsku dimenziju cijele ove situacije. Baš zato što je tako teško, mi koji to pratimo imamo etičku i političku dužnost o tome govoriti i govoriti istinu. Kad govorimo o postupanju policije, prvo treba naglasiti da veliki dio policije radi svoj posao dobro i ne slaže se s primjenom sile prema ljudima koji nisu počinili kazneno djelo i nisu naoružani. Solidarni smo s policajcima koji su riskirali svoj posao, anonimno prijavljivali nezakonita postupanja. Ključni problem nisu samo pojedinačni slučajevi nasilja nego je ključni problem što je Vlada u zamjenu za Schengen iznajmila naše policajce s plaćom koju je sramotno reći da štite granice bogatih zemalja EU-a. To je ključni problem. Mi ne štitimo svoju granicu, mi štitimo granicu na način na koji štitimo zato što su nam središnje zemlje EU-a naredile da tako postupamo. Vrh Vlade i vrh MUP-a je stavio policajca u situaciju u kojoj ne zna ponekad niti kako postupiti, a naređeno mu je da nitko ne smije prijeći granicu nezakonito. Pitanje je koliko je policija spremna ići u zaštiti centralnih zemalja EU-a. Nezakonit prelazak granice je prekršaj, a ne kazneno djelo. Jesmo li spremni pucati na ljude zbog prekršaja? Hoće li policija sutra pucati na mene jer nemam kartu u ZET-u?", upitala je Benčić.
Potom je novinar Diab rekao kako policija ne može puštati izbjeglice bez dokumenata u Hrvatsku, jer oni ostavljaju sve dokumente u Bihaću te se upitao tko će odgovarati ako se dogodi teroristički napad koji su počinili ljudi čiji se identitet ne može utvrditi. Bilo je govora i o angažiranju vojske na granici.
"Angažiranje vojske je po zakonu moguće kao potpora policiji. Hrvatska granična policija ima 6500 pripadnika i može koristiti i druge vidove policije, te onda raspolaže sa 8000 ljudi. Možemo pokriti svu granicu, imamo novu tehničku opremu koja se kupuje europskim novcem", zaključio je Ničeno.
