Ženska mreža Hrvatske povodom Međunarodnog dana ukidanja ropstva pita buduću vlast želi li da Hrvati u budućnosti budu robovi i robinje.
Robovski rad se vratio, navode u otvorenom pismu. Odbacuju uporne zahtjeve za fleksibilizacijom tržišta rada "zagovornika kapitala i neoliberalnih vizura", koji to pravdaju tvrdnjom da bi bilo "sve bolje kad bi se radnike i radnice moglo lakše otpuštati, jer bi ih se onda, navodno, moglo i lakše zapošljavati".
Žene su posebno ugrožena skupina, upozoravaju. Na primjer, više od 90 posto žena koje su se zaposlile tijekom 2010. godine, dobilo je ugovore o radu na određeno vrijeme.
"Njihova je sudbina poznata: nesigurne i nezaštićene, s prosječno nižim plaćama, bez prava na zasnivanje obitelji, bez mogućnosti dobivanja kredita, nerijetko uznemiravane i zlostavljane, bez zakonom zajamčenih radnih prava", ističu, navodeći kako se takav odnos prema ženama na radnom mjestu odražava na natalitet.
Majčinstvo i nazadovanje na tržištu rada
Naime, prema anketi Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i ženskih sindikalnih grupa, "oko 40 posto ih nema djecu, a one koje ih imaju - samo 1,1 dijete. Hrvatski prosjek za sve žene u fertilnoj dobi je 1,4 djece".
"Trudnoća za sve veći broj žena znači neproduljivanje ugovora o radu. Zahtijevamo hitno poduzimanje mjera kako bi rad na određeno vrijeme postao izuzetak, kako ga definira Zakon o radu", navode u Mreži, dodajući da ugovori na određeno ne smiju prelaziti 15 posto od ukupnog broja novozaposlenih radnika kod poslodavca na razini godine.
"Zaposlene majke u privatnom sektoru imaju u prosjeku oko 30 posto niže plaće od žena bez djece. Tekstilne radnice primaju plaće za oko 40 posto niže od hrvatskog prosjeka. 'Kažnjene' su i u starosti: žene umirovljene tijekom 2010. godine ostvarile su prosječne mirovine za 21,5 posto niže od prosječne muške!", navodi Ženska mreža.
Tržišta koja poštuju žene - rastu
Nadalje, procjenjuje se da oko 160.000 radnika radi na crno, a većina njih su žene. Svjetska banka procjenjuje da je siva ekonomija u Hrvatskoj oko 35 posto BDP-a, no to se manifestira i robovski rad - budući da su ti "nepostojeći radnici" često "besprizorno eksploatirani, izloženi mobingu i uznemiravanju". Zbog tog traže osnaživanje inspekcije rada.
Traže i smanjenje rodnih razlika u plaćama, budući da žene prema službenim statistikama i dalje imaju niže plaće od muškaraca za oko 15 posto, a prema anketi portala MojPosao, za oko 23 posto.
Osim toga, stopa radne aktivnosti žena kontinuirano pada i trenutno iznosi samo 38 posto, a stopa zaposlenosti samo 33 posto. Europski cilj, ističu, bio je do kraja 2010. postizanje stopu radne aktivnosti žena od 60 posto, a Hrvatska tone sve niže, piše u otvorenom pismu u kojem se traži od nove Vlade da se to promijeni, jer "zemlje u kojima je visoka uključenost žena u rad, bilježe rast društvenog proizvoda".
