Srijeda šestog jedanaestog za 6,11 posto. Najava je to velikog sindikalnog prosvjeda na Markovu trgu kojim traže ispravljanje nepravde i povećanje koeficijenta prosvjetarima.
A sutra se 17. dan štrajka cirkularno nastavlja u
Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji. Inače, dosad
najduži štrajk u školama bio je 1994. i trajao tri
tjedna.
Od tada, gotovo da nema ministra kojeg se nije prozivalo zbog
koeficijenata i kojeg se nisu tražile povišice.
Tresla se brda, rodio se miš
Najavljivao se potop, raskid koalicije, a dogodilo se ništa. HDZ i HNS su se dogovorili. Vlada će učiteljima od sredine iduće godine povećati koeficijent za dva posto, a HNS je podržao proračun.
VEZANI ČLANAK
"Ja nisam sindikalac. Treba dobro reći, koliko ja znam želja sindikata je bila u koeficijentima 6,11 posto, a konačan rezultat tijekom 2020. godine, ne odmah na početku će biti rast plaća od 8,12 posto. Je li ovo pobjeda HNS-a? Ne bi ja to tako", rekao je nedavno predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.
"Sa sindiatima ćemo još razgovarati vjerujem da je ovo dobra ponuda da se dobiva šest posto koji su sindikati tražili", napomenuo je predsjednik sabora Gordan Jandroković.
Sinidkati znaju što su tražili, a znaju i što su dobili. Nisu zadovoljni. "Htjeli su nas slomiti, a samo su nas osnažili. Pritisak znamo pojačavati. U srijedu štrajka cijela Hrvatska, ali će i dio Hrvatske biti na Markovu trgu", rekla je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.
Nova Vladina ponuda
I to u srijedu kad su najavili veliki prosvjed za 6,11 posto. Prije toga, točnije sutra u 08:00 će sjesti s ministrima za stol.
VEZANE VIJESTI
- U srijedu štrajkaju sve škole, najavljen i veliki prosvjed: 'HDZ i HNS su završili pregovore za čuvanje fotelja'
- Sindikati nisu impresionirani dogovorom HDZ-a i HNS-a: 'Vrijeme je za neposluh, za prosvjetu na ulici'
Čeka ih Vladina ponuda prema kojoj, primjerice, učitelju iz Zagreba ili Virovitice s deset godina staža i dvoje djece, ako se osnovica uveća za šest posto i tome doda dva posto veći koeficijent - neto plaća povećat će se 588 kuna. Ako se na istu osnovicu doda šest posto veći koeficijent, što traže sindikati, plaća će mu biti 884 kune veća. Odnosno, dobit će 296 kuna više nego što predlaže Vlada.
Povijest štrajkova
Gotovo da nema ministra obrazovanja koji se nije nosio sa štrajkom i sindikatima. Osnovne i srednje škole, fakulteti, instituti i 2012. su uglavnom bili prazni. Tražio se odlazak Željka Jovanovića.
"Taj gospodin ako ima imalo dostojanstva bi trebao otići s funkcije jer joj očito nije dorastao", izjavio je 2012. godina predsjednik Matice hravatskih sindikata Vilim Ribić.
Nastave nije bilo, ali tko je u školu stigao bio je zbrinut. "Već 20 godina smo marginalizirani i sad je to prelilo čašu", rekla je prije sedam godina profesorica Filomena Sirovica.
"Svi znamo da je situacija teška i da novca nema, ali da se na prosvjeti mora uvijek najviše osjetiti", kazao je u studenom 2012. profesor u zagrebačkoj OŠ kralja Tomislava Orest Žunković.
Tri godine kasnije - drugi ministar, problemi isti
Tri godine kasnije, drugi ministar, problemi isti. Štrajkalo se četiri dana. Očekivali su povišice od četiri posto. Najprije su odustali u osnovnim školama. Učenici su se vratili u klupe.
Tada ministar obrazovanja, Vedran Mornar, samo je ponavljao da razloga za štrajk nema. Ipak, Vlada je odlučila da će tada štrajkašima dani biti plaćeni. "Sindikati su rekli da će štrajkati iz osvete. Ja mislim da nije vrijeme za osvetu. Osveta nije nešto što bi treblo biti legalan razlog za štrajk", izjavio je tada Mornar.
Preporod prošle godine tražio 19 posto povećanje plaće
Prošle godine, krajem studenog - jednostani štrajk u više od 300 osnovnih i srednjih škola. Organizirao ga je nezadovoljni Sindikat Preporod koji je tada tražio 19 posto veće plaće. Bili su sami.
"Zašto oni danas nisu ovdje to treba pitati njih, ali ih možda i treba razumjeti", rekla je prije godinu dana povjerenica Sindikata Preporod Gordana Kovač.
Nije im se pridružilo osam sindikata javnih službi koji su, iako su najavljivali štrajk, pristali na Vladinu ponudu; tri posto veće plaće u siječnju te dodatna dva posto u rujnu. Čim je stigao rujan 2019., prosvjedi su počeli i to prije nego je nova školska godina počela.
"40 godina radnog staža i prešla sam i dobijem šest tisuća kuna plaću", rekla je tada Branka, učiteljica iz Karlovca.
Slično razmišlja i njezin kolega iz Petrinje. "Jednostavno, mislimo da smo podcijenjeni i želimo da se to promijeni što prije", govori Vinko.
Ministrima i premijeru pod prozorom su se samo mijenjali sindikati - stigla je jesen prosvjeda. "Akceptirat ćemo sve zahtjeve, koji se pojave i naravno u skladu s nekakvom odgovornom politikom vidjeti kolike su nam mogućnosti", rekao je u rujnu ministar rada Josip Aladrović.
Aladrović: Štrajk nije opravdan
"Mi moramo naći kvalitetno rješenje da učenicima osiguramo najbolje obrazovanje", dodala je tada Blaženka Divjak.
Rješenje nije pronađeno, štrajk je počeo 10. listopada. Šest dana kasnije i ponuđenih 6,12 posto bilo je neprihvatljivo.
"Ja cijelo ovo vrijeme smatram da štrajk nije opravdan. Ljudi su dobili plaću veću 2% za mjesec rujan. Ova vlada je susretljiva. Spremna za dijalog", prije nešto manje od mjesec dana rekao je premijer Andrej Plenković.
Sindikati ne odustaju, štrajk se nastavlja, a sindikati na dnevnoj bazi izmjenjuju županije u kojima nema nastave.
Ispred Muzeja prekinutih veza najavili su nove akcije. Desetog dana štrajka pjevali su premijeru i ministrima pod prozorom, a onda se opet oglasili, simbolično iz Muzeja, ovaj put iluzija.
Zaiskrilo zbog plaća sindikalnih čelnika
Zbog visine plaća čelnika sindikata, ali i prosvjetnih radnika - zaiskrilo je još jednom prošlog tjedna. Poručili su da će objaviti koliko primaju na mjesec, ali pod jednim uvjetom.
"Objavit ćemo u lipu našu plaću kada mediji objave kolike su plaće glavnih urednika medija pa ćete vidjet onda čuda", rekao je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.
Čuda se možda dogode sutra kad sindikati sjedaju za stol s ministrima rada, obrazovanja i financija.
