Saša je fotograf i snimatelj koji radi za nekoliko hrvatskih medija. Godinama je radio u svojoj branši kao sezonac, a istovremeno se prijavljivao na Hrvatski zavod za zapošljavanje, u nadi da će pronaći stalni posao. No, zbog svojih angažmana HZZ ga je brisao iz evidencije, jer su mu zarade premašivale limit za nezaposlene osobe. Njegov savjetnik mu je preporučio korištenje potpore za samozapošljavanje.
Riječ je o novcu iz Europskog socijalnog fonda, kojeg poduzetnici mogu potrošiti na strogo definirane troškove; uglavnom za kupovinu opreme te plaćanje doprinosa i najma poslovnog prostora. Država od ovoga ima više struke koristi, jer se kroz plaćanje mirovinskih i zdravstvenih dopirnosa dio novca vraća u proračun, kupnjom opreme se potiče potrošnja, a i smanjuje se broj nezaposlenih. Nezaposleni su, pak, oslobođeni financijskog tereta u prvoj godini poslovanja.
"Na taj način oni se rješavaju mene, stave kvačicu da su me zaposlili, a i ja se riješim obaveznog javljanja na malobrojne natječaje za zapošljavanje, jer ovo čim se ja bavim već je davno smješteno u freelancing i outsourcing", govori Saša za Deutsche Welle.
Paušalni obrt s potporom od 55.000 kuna je najpopularniji
On se odlučio za registriranje paušalnog obrta, jer mu on omogućuje prihvatljiva porezna davanja, za poslovanje mu ne treba knjigovođa, a doprinosi mu ne prelaze 1200 kuna mjesečno. Paušalni su obrti popularni među novinarima i informatičarima-programerima. No, prije upuštanja u poslovne pothvate potrebno je proći dvosatnu radionicu o samozapošljavanju te radionicu pisanja poslovnog plana.
"Riječ je o obrascu na desetak stranica. Djelatnosti obrta sam definirao kroz poslove koje već godinama radim honorarno, sve sam to jasno povezao, napisao realni troškovnik za opremu koja mi stvarno treba i priložio pisma namjere o budućoj suradnji s poslodavcima s kojima već surađujem", objašnjava Saša, koji je zatražio potporu od 55.000 kuna. Nakon dobivene potpore potrebno je registrirati obrt putem e-Građana, a rješenje o svemu je dobio nakon tri dana.
No, dobivanje rješenja o obrtu nije posljednji korak. Potrebno je napraviti pečat, prijaviti se na Poreznu upravu, potvrditi zadužnicu kod javnog bilježnika, otvoriti poslovni račun, prijaviti se na mirovinsko osiguranje i svu dokumentaciju predati u HZZ čekati nekoliko tjedana na potpisivanje ugovora. Cijela procedura je u Sašinom slučaju trajala nešto više od tri mjeseca. On sad mora popuniti obrasce i priložiti račune kako bi HZZ-u dokazao da je novac potrošio prema planu.
Nikad lakše do potpora i nikad više pokrenutih tvrtki
Poticanje samozapošljavanja u nas nije novost, jer je prvi takav program predstavljen još 2010. Otada se dosta toga promijenilo u kriterijima i visinama potpora, pa oni koji imaju s time iskustva kažu kako nikad nije bilo lakše doći do potpora, ali i da je potrebna volja za hvatanje u koštac s birokracijom. Takvih je u 2018. godini u potporu za samozapošljavanje bilo uključeno 6485 novih korisnika, a u prvih devet mjeseci 2019. njih 5599. Najviše se investiralo u stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (986 potpora), građevinarstvo (937) i ostale uslužne djelatnosti (655); dok su na začelju umjetnost, zabava i rekreacija (131).
U HZZ-u tvrde kako je potpora za samozapošljavanje najuspješnija i najpopularnija mjera, a to dokazuju podacima, prema kojima je prošle godine od 3690 završenih ugovora samozapošljavanja, njih 3399 ili 92,11 posto poslovnih subjekata nastavilo s poslovanjem šest mjeseci nakon isteka samozapošljavanja. U dodatnih šest mjeseci je nastavilo poslovati 1756 (47,59 posto) poslovnih subjekata.
