Saborska oporba iznijela je u četvrtak niz zamjerki na Vladin prijedlog da se potvrdi Sporazum o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19, problematizirajući i povlačenje sredstava iz EU fondova.
Oporbu nisu dojmili argumenti da će se potvrdom spomenutog te Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika, dovršiti pristup Hrvatske EIB-ovom Paneuropskom jamstvenom fondu koji je dio paketa EU u sklopu odgovora na Covid-19 krizu, u iznosu od 540 milijardi eura.
Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura te se formira kroz jamstva članica EU, a procijenjeni iznos dodatnih mobiliziranih ulaganja putem fonda je 200 milijardi eura. Sukladno udjelu u upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, maksimalna potencijalna obveza Hrvatske za trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura, naveo je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.
Katarina Peović (ZLK) tvrdi da Hrvatska iz Junckerova plana teškog 300 milijardi eura nije izvukla ništa pa je zanima je li metodologija povlačenja sada ista?
Ne radi se o mehanizmu poput EU fondova, Hrvatska očekuje da će se za kvalitetne projekte novci i povući, odgovara Zrinušić.
Hrvoje Zekanović (HS) tvrdi da običnom građaninu, koji sluša Vladina predstavnika, ništa nije jasno, nitko ne razumije koliko će po predloženom zakonu Hrvatska morati „ekstra“ uplatiti.
Za oba sporazuma, Hrvatska će morati uplatiti ili dati jamstva, maksimalno će biti izložena 106 milijuna eura, uzvraća Zrinušić.
„To znači potencijalno nove obveze od 106 milijuna eura ili 800 milijuna kuna, a koliko ćemo dobiti nitko ne zna“, 'preveo' je Zekanović pa ustvrdio da od „fondova Andreja Plenkovića koje najavljuje od ožujka“ nismo dobili ni kune.
To što desnica tvrdi da se radi o puno novca koji treba uplatiti nema nikakva smisla, poručuje mu Peović i tvrdi da je jamstveni fond dizajniran da nas dodatno zadrži u lošoj poziciji, da nema razvojne perspektive.
Čudno je da nekome tko se zauzima ta radnička prava nije mnogo 800 milijuna kuna, čudio se Zekanović.
Domovinski pokret drži da bi ovakvim sporazumima trebalo posvetiti više pažnje jer nas izlažu velikim financijskim obvezama na duži rok, a mehanizmi kontrole su vrlo slabi. Ima puno nedorečenih stvari, volio bih da se točno zna iznos koji ćemo uplaćivati, a ne samo moguće potencijalne obveze, kaže Stijepo Bartulica i upozorava da poslovanje EIB nije besprijekorno, da i kod njih ima korupcijskih afera.
EIB je i hrvatska banka, sukladno udjelu koji imamo, ističe Boris Lalovac (SDP) i tumači kako su sredstva koja se spominju isključivo namijenjena za likvidnost, odnosno, dodaje Marijana Puljak (Pametno) za pomoć poduzetnicima u Hrvatskoj.
Miro Bulj (Most) tvrdi da Hrvatska nedovoljno povlači iz EU, da je na njenom repu po razvijenosti, da nisu jasni kriteriji po kojima će se sredstva iz fonda dijeliti. Hoće li to biti Slovenska 9 ili da bivši ministar otvori OPG, pa povlači novac, upitao je misleći na neke aktualne afere.
HDZ-ova Grozdana Perić demantira njegove tvrdnje, navodi da je Hrvatska ugovorila više od 102 posto sredstava, da je isplaćeno preko 40 posto sredstava koji su nominirani, a „to je 400 posto više nego je napravljeno u mandatu prethodne vlade“.
I Žarko Tušek (HDZ) poručuje da su tvrdnje koje Bulj iznosi „obmane“, da je „relativno mali“ rizik izloženosti Hrvatske s obzirom na predložene sporazume.
