Uvođenje eura u Hrvatskoj poduzetnicima bi opet moglo 'izbiti iz džepa' određenu svotu novca. Naime, ulaskom u eurozonu tvrtke će u sudskom registru trebati promijeniti valutu temeljnog kapitala, a te će promjene koštati, ne promijeni li se nešto.
Temu je prije nekoliko dana problematizirala i Udruga Glas poduzetnika, koja smatra da upis promjena valute temeljnog kapitala treba biti oslobođen i javnobilježničkih troškova odnosno da se ne bi trebao naplaćivati poduzetnicima jer ih nepotrebno opterećuje. "Smatramo da je država imala dovoljno vremena da pripremi svu potrebnu dokumentaciju kao i automatizirati usluge konverzije valute koje bi bile dostupne, jednostavne i prije svega besplatne jer dosta je toga da država naplaćuje papir koji nam je već dala", naveli su u priopćenju medijima.
Milijuni zarade za javne bilježnike
Poduzetnicima se ova najava nikako nije svidjela, a ako država ne promijeni nešto, u cijeloj će priči najviše zaraditi javni bilježnici. Cifre koje će poduzetnici morati iskeširati ne uredi li se ova problematika nekako drugačije kreću se oko 2500 kuna za društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). U razgovoru s predsjednikom Udruge Glas poduzetnika Hrvojem Bujasom doznajemo da bi jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) plaćala manji iznos, dok bi opet različiti iznosi bili za dionička društva (d.d.).
Bujas smatra da je to više propust resornog ministarstva koje je nadležno nego što je to namjerno napravljeno. Smatra kako nije pošteno da poduzetnici moraju snositi i ove troškove, jer je država ta koja je odlučila da se u Hrvatskoj mijenja valuta te da je nužno da se to riješi na nivou javnih bilježnika ili da se donese Uredba kojom bi bili oslobođeni novih, nenadanih troškova.
Nakon priopćenja koje je Udruga uputila medijima, iz Ministarstva pravosuđa i uprave kazali su da će iznaći model kako da se to riješi, kaže nam Bujas. Kao primjer pozitivne prakse navodi Sloveniju gdje kada su se tolari mijenjali u eure, poduzetnici nisu trebali ništa platiti već je država to sustavno riješila.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj registriranih trgovačkih društva zaključno s 30. lipnja 2022. bio je 238 572, a od toga je aktivnih subjekata bilo 141.743. Od toga, aktivnih d.o.o.-a je 103.401, što bi značilo da bi zarada javnih bilježnika samo na njima bila više od 250 milijuna kuna (točnije, 258.502.500,00 kuna).
Predviđene velike kazne
Promjene će se moći unositi od 1. siječnja 2023. godine. Dionička društva (d.d.) tu će promjenu morati napraviti u roku od godinu dana, a društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) u roku od tri godine. Ako to ne naprave u zadanom roku, prijete im dosta velike kazne: pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 6630 eura, a odgovorna osoba do iznosa od 920 eura.
U promjenama su predviđene i nove vrijednosti najnižeg temeljnog kapitala i dionica odnosno udjela, pa će 1. siječnja 2023. najniži iznos temeljnog kapitala j.d.o.o.-a iznositi 1 euro (sada iznosi 10,00 kn), d.o.o.-a 2500 eura (sada iznosi 20.000 kn), a d.d.-a 25.000 eura (sada iznosi 200.000 kn).
Najniža vrijednost poslovnog udjela bit će kod j.d.o.o.-a 1,00 euro (sada 1 kn), kod d.o.o.-a 10 eura (sada 200 kn), a najniža vrijednost svake pojedine dionice iznosit će 1 euro (sada 10 kn).
Bujas je jasan, baš kao i poruka koju je Udruga poslala svim poduzetnicima: "Mi to platiti nećemo, ne plaćajte ništa dok država to ne riješi", kazao je Bujas u razgovoru za Net.hr. Kako će se situacija riješiti te hoće li javni bilježnici zaraditi na račun poduzetnika, vidjet ćemo u narednim mjesecima, kada je na potezu Ministarstvo.
