U svjetlu pandemije koronavirusa i cijelog kaosa koji je zaraza donijela, možda nismo primijetili da su pojedini proizvodi u trgovinama poskupjeli. Malo je poskupjelo mlijeko pa malo jogurt, zatim šećer i ulje, no i manja pakiranja kave sada se prodaju po višoj cijeni, piše Slobodna Dalmacija. Također, brašno kupujemo po većoj cijeni već neko vrijeme, a cijena cappucina od vanilije jednog domaćeg proizvođača u jednom inozemnom lancu podigla se s prijašnjih 11,99 kuna na 16 kuna. To se dogodilo tijekom proteklih šest mjeseci, a proteklog tjedna cijena se vratila na staru.
Pet kuna nekada je koštala paprika rog u splitskom TTTS-u dok ju sada kupci plaćaju sedam kuna. Na istoj lokaciji grožđe košta od 5 do sedam kuna. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, prvi špinat na kvartovskoj tržnici košta 25 kuna po kilogramu, a i cijene voćnih sirupa počele su rasti. I tako malo po malo, brojnim artiklima na domaćim policama cijene rastu. No, i cijene nekih higijenskih potrepština su skočile - higijenski ulošci jednog poznatog proizvođača su prije iznosile oko 10 ili 11 kuna, ovisno o trgovačkom lancu, a sada koštaju 13,98. Hrvatski kupci zamjećuju kako cijene hrane idu gore, što se posebno odnosi na živežne namirnice.
24.09.2019., hotel Dubrovnik, Zagreb - Europska konfederacija sindikata (ETUC) i njene hrvatske clanice Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), organiziraju konferenciju za novinare na temu: Mirovinska reforma u Hrvatskoj i Europi - Sindikalni zahtjevi za ukljucive, ucinkovite i adekvatne mirovine za sve, te ETUC-ova podrska inicijativi 67 je previse. Kresimir Sever. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
"Cijene su malo- pomalo išle gore. Ali to nisu bili krupni koraci, nego u stilu 'ovdje 10 lipa, ondje 50, pa tamo kunu'. Doslovno su, šuljajući se, rasle, a to je počelo i prije korone", govori šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Sindikati se zalažu za sniženje PDV-a
Potrošačka košarica koju su je NHS radio zorno je pokazivala kolika je kupovna moć prosječne obitelji u Hrvatskoj. Sada potrošačku košaricu ne mogu implementirati, navodi Sever i dodaje da im je sada koncentracija na Zakonu o radu.
"Kad su promjenom Zakona o PDV-u dijelu hrane bile snižene cijene, s nekim se artiklima, poput ribe, to uopće nije dogodilo. Čak su neke vrste poskupjele. Kod voća i povrća također se dogodio lagani rast cijena, a cijena mesa je u početku lagano proklizala prema dolje, ali je nakon nekog vremena opet lagano krenula rasti. I tako se zapravo ništa nije dogodilo... Mi sada zagovaramo da se ide u spuštanje stope PDV-a za svu hranu, no bojim se, po iskustvu koje imamo, da će na kraju kupci plaćati istu cijenu, a netko drugi će profitirati. Dio dobavljača mi u razgovorima veli kako je otežan sustav dobave, tvrde kako su neke sirovine u startu skuplje, da se potražnja bitno promijenila...", govori Sever za Slobodnu Dalmaciju.
'U Hrvatskoj ima gladnih'
"Međutim, nije sve to baš tako. Pokazalo se da smo u laganom rastu cijena, za što nema nikakva objašnjenja. Koliko god su neki pojašnjavali da su im veći ulazni troškovi, to se nije baš značajno vidjelo. Isto tako se dio te hrane iz uvoza koja se nalazi na policama naših trgovačkih lanaca i dućana - koji je ranije bio posebno jeftin, čak bih rekao sumnjivo jeftin jer je netko tamo u Europi praznio svoje hladnjače i čistio skladišta, bilo da je riječ o mesu pri isteku roka trajanja za koje bi morali platiti zbrinjavanje ili nečem drugom - kod nas prilično skupo prodaje, premda se reklamira kao jeftinije.
Ni takva roba nema toliku nisku cijenu koju bi trebala imati s obzirom na cijenu po kojoj je uvezena. Tu se ostvaruju solidne ekstra zarade. To je pitanje mesa, dijelom i voća, povrća...", govori Sever te se osvrće na izjavu predsjednika Zorana Milanovića "da se u Hrvatskoj previše jede" i da "nema gladnih".
"Naravno da ima gladnih... Ali nisu ti ljudi pretili zato što se prejedaju, nego zato što jedu lošu hranu, moraju se zasititi onim što im je na raspolaganju. Kuhaju se nekakve tjestenine, zaliju se lošim umacima, pa se onda sve to još i kombinira s lošim kruhom, najgorom mogućom varijantom i eto kilograma. A kad uzmemo u obzir zdraviju prehranu s kvalitetnim voćem i povrćem, boljim komadima mesa i ribe, ona sve više postaje nedostupna prosječnom hrvatskom kućanstvu. Većina Hrvata živi na akciji", objašnjava šef NHS-a za Slobodnu Dalmaciju.
Tijekom pandemije prvo snižavanje cijena pa povećanje
"Život na akciji?! Upravo to, kupuju dva za cijenu jednog proizvoda ili onog s količinom većom za 25 posto. Dodatni je problem što suvremeni stanovi nemaju nekakve smočnice ili spremišta, pa nam ljudi znaju reći kako, kad kupe na akciji neku bolju tjesteninu ili rižu, odmah uzmu veće količine i doslovno ih uskladište u dno ormara s odjećom. Život 'od prvog do prvog' bio je posebno naglašen za vrijeme pandemije.
Dogodilo se baš da je kod onih namirnica koje mogu dugo stajati, od konzervi do riže, tjestenine... i koje su bile više tražene, došlo do laganog skoka cijene. No, kad se vidjelo da su trgovine ostale otvorene i da robe, nakon onog prvog udara, ima na policama (građani su imali solidne zalihe kod kuće i nisu ih htjeli dodatno gomilati), te su se cijene počele vraćati lagano natrag i nisu ostajale. No, ponovno je došlo da njihova laganog rasta u svim područjima", govori Sever što je referenca na medijalnu neto plaću u Hrvatskoj u iznosu od 5.500 kuna i prosječnu plaću od otprilike 7.000 kuna. Inače, to je znatno niža prosječna plaća nego što je u Europi.
Cijene u Hrvatskoj su kao one u razvijenim zemljama
Sever navodi da je plaća u Njemačkoj za jedan i pol puta veća, a dok Hrvatska ima puno nižu plaću nego što je to europski prosjek, osobito u usporedbi s razvijenim zemljama. Kaže da se to posebno odnosi na medijalnu plaću, što znači da od milijun i pol zaposlenih, njih pola je, na neto plaći od 5.500 kuna ili nižoj.
"U usporedbi s time imamo cijene u rangu onih u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, bilo da je riječ o kvadratnom metru stana ili hrani. Jedino su nam nešto niži energenti u području plina i struje, jer razvijenije zemlje imaju više cijene, ali im je energetska učinkovitost veća pa tako kompenziraju tu razliku. Ali sve ono životno – hrana, odjeća, obuća, stanovanje... kod nas košta isto kao i kod njih. To je naša svakodnevica", kaže Sever.
Cijene voća lete, a poskupili su i mlijeko i jogurt
Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) misli kako su se cijene u dućanima podigle "osim u slučaju nekih stvari koje su, odlukom Vlade, zbog korona-krize zabranjene". Navodi da zaštita potrošača u Hrvatskoj uopće nije dobra i da je daleko od tog pojma.
"Stalno se govorilo kako će smanjenje PDV-a itd. povoljno utjecati na potrošače, no ispalo je sasvim suprotno. Dok to dođe do potrošača, dok se sve naplate moguće marže, to ne da ne završi dobro, nego svjedočimo činjenici da su osnovne namirnice poskupjele. Zašto se to dogodilo, teško je reći. Apsolutno su gore otišli jogurti i mlijeko, cijene voća lete, neke vrste povrća... Stalno promoviramo 'kupujmo lokalno, kupujmo domaće', ali uvoz... Otvoreno tržište, sve je to O.K., ali čini mi se da taj uvoz ne samo da ne doprinosi sigurnosti hrane, nego poskupljuje i cijene transporta i ostale stvari dok roba ne dođe do krajnjeg kupca", govori Popović Filipović.
'Zbog korone ovo prolazi ispod radara'
"Korona je apsolutno utjecala na ovo što se događa. Svi smo skoncentrirani na nju i onda nam prolaze stvari ispod radara. Tko može koristiti gužvu, taj je i koristi. Jasno je da su poduzetnici u lošijoj situaciji, ali objavljivati sniženja cijele godine, a mi znamo da imamo ljetna i zimska... Svašta se radi, više no ikad krše se prava potrošača, baš zato što prolaze stvari ispod radara. Svi su već dobro upoznati s igrama oko gramaža pakiranih proizvoda i ostalim cakama. Ima tu i zanimljivih psiholoških situacija vezanih za koronu.
Primjećujem ih i na sebi, jer nastojim smanjiti broj odlazaka u dućan. Kupovina većeg broja artikala se sada odvija odjednom, ne da nam se navlačiti ni maske... Sve to utječe, taj psihološki segment je jako važan. Gomilamo što ne bismo trebali i moramo biti jako dobro disciplinirani kako ne bismo krenuli prema nečemu što nam nije potrebno", kazala je za Slobodnu Dalmaciju.
